Richard Wrangham je profesor biološke antropologije na Harvardu, a njegova kolegica Rachel Carmody je gostujuća predavačica evolucijske biologije.
U članku za The Conversation upozoravaju da deklaracije ne govore baš sve o hrani koju konzumiramo, a najbitniji dio toga je kako obrada hrane utječe na način na koji naše tijelo probavlja hranu.
Kuhanje, mljevenje, rafiniranje i drugi načini obrade hrane mogu znatno utjecati na to dobivate li ili gubite kile jer je sirova hrana, za razliku od one kuhane ili obrađene na druge načine, teža za probaviti pa tijelo troši više kalorija kako bi je razgradilo.
Naši su preci imali veliku evolucijsku prednost kada su naučili kuhati jer im je obrada hrane pružila višak kalorija neophodan za opstanak, no današnji način života kod mnogih ljudi nije toliko kalorijski zahtjevan.
Obrada hrane utječe na broj kalorija bilo da je riječ o proteinima, ugljikohidratima ili mastima. Neobrađena hrana daje vam dvije trećine (u nekim slučajevima i manje) kalorija koje biste dobili konzumiranjem kuhane ili na drugi način obrađene inačice iste namirnice. Primjerice, kuhani i pečeni krumpir (pogotovo s korom) imaju manje kalorija od pirea
Još jedan savjet koji vam može olakšati mršavljenje jest da, ako baš morate jesti kruh, ne jedete svježi kruh jer ima više kalorija od onog starog dan ili dva.
Zbog toga se za sve one koji namjeravaju mršavjeti savjetuje da, osim umjerenijih porcija i više kretanja, svu hranu za koju obrada nije nužna, konzumiraju neobrađenu.