Nažalost antibiotike se vrlo često zloupotrebljava - liječnici ih olako propisuju, ili ih pacijenti ne uzimaju po uputama. Osim toga bezobzirno se daju životinjama za uzgoj. Sve to rezultira time da lijekovi koji trebaju spašavati živote ne djeluju dovoljno dobro. Svake godine stotine tisuća pacijenta umire zbog infekcija koje su dobili u bolnicama koje su otporne na antibiotike, piše New York Times.
Dr. Zelalem Temesgen, specijalist za zarazne bolesti na Klinici Mayo u Rochesteru obratio je posebnu pažnju pitanjima ispravnog korištenja antibiotika. 'Poboljšaju li liječnici način na koji propisuju antibiotike smanjit će se otpornost na njih, spasiti živote, uštedjeti i smanjiti negativne reakcije organizma na antibiotike,' izjavio je.
arti-200912310090006Bubrezi i jetra eliminiraju lijekove iz tijela, ali ukoliko ne rade kako bi trebalo u krvotoku se može nakupiti otrovna razina. Liječnik mora znati točnu starost svog pacijenta. Face-lift i bojanje kose može sakriti godine, no bubrezi ipak ne odstranjuju lijek iz tijela jednako dobro kao kad ste bili mladi.
Ljudi svih dobi obolijevaju, pa čak i umiru od zaraznih bolesti koje se nekada bez problema liječilo antibioticima. Mikroorganizmi koji preživljavaju napad antibiotika u nekim su bolnicama velik problem još od 50-ih godina prošlog stoljeća. A potom su se 60-ih i 70-ih godina ti mikroorganizmi proširili i izvan bolnica. S vremenom su medicinski stručnjaci počeli ukazivati na pretjeranu upotrebu antibiotika kako kod ljudi tako i kod životinja kao na glavni uzrok širenja mikroorganizama otpornih na antibiotike. Neki antibiotici koji se daju trudnicama i dojiljama mogu loše utjecati na dijete. Rizik od urođenih mana najviši je u prva tri mjeseci trudnoće. S druge strane u zadnja tri mjeseca lijek se izbacuje brže iz organizma pa su možda potrebne veće doze - no njih treba odrediti liječnik.
Liječnik mora znati ako ste imali alergiju ili loše podnosili neki lijek. To što ste jednom imali osip dok ste uzimali penicilin ne mora nužno značiti da ste alergični na penicilin. Osip je mogao nastati zbog bolesti ili nečeg sasvim drugog. Sumnja li se na alergiju potrebno je izvršiti test na koži da se idealno liječenje ne bi greškom izbjegavalo u budućnosti. nakon testa na koži se pokazalo da je samo 10 do 20 posto onih koji su mislili da imaju alergiju na penicilin zaista alergični na ovaj lijek.
Recite liječniku ukoliko ste nedavno uzimali antibiotik. Ako ste u roku od tri mjeseca nakon terapije antibioticima razvili bakterijsku bolest možda ste dobili infekciju koja je otporna na lijek pa zahtjeva drugu vrstu antibiotika.
Kad se pacijenti pojave s upalom grla, kašlju, imaju temperaturu i bol u sinusima u pravilu dobiju antibiotik. Ukoliko je jasno da je riječ o bakterijskoj infekciji vjerojatno nema potrebe za uzimanjem kulture bakterija.
Međutim, budući da uzrok simptoma često nisu bakterije, a možda nije ni došlo do infekcije uzimanje antibiotika neće pomoći već odmoći. Možda je uzrok bolesti virus, alergija ili poremećaj vezivnog tkiva. Često je zato mudrije uzeti uzorak i u laboratoriju utvrditi uzročnika. Posebno ako uzrok simptoma nije očit, zahtjeva dugotrajnu terapiju antibioticima ili prvi antibiotik ne djeluje.
Na ovaj se način može izbjeći upotreba antibiotika širokog spektra djelovanja koji mogu izazvati da druge bakterije postanu otporne na antibiotike širokog spektra.
Vezani članci:
arti-200912290097006 arti-200712030801006 arti-200803210346006 arti-200910210144006
