Perad

Sirova i nekuhana perad poput piletine, patke i puretine pripadaju u visokorizičnu hranu zbog trovanja. Do toga dolazi zbog dvije vrste bakterija, Campylobacter i Salmonella, koje se najčešće nalaze u crijevima i perju ovih ptica. 

(FOTO: Thinkstock)

Nerijetko zaraze i meso životinja i mogu preživjeti ako namirnice nisu dovoljno termički obrađene. Istraživanje u Velikoj Britaniji i SAD-u pokazalo je da 41 do 81 posto piletine u supermarketima sadrži ovu Campylobacter bakteriju.

Povrće

Vrste povrća, a posebno zeleno lisnato povrće, tipičan su izvor trovanja hranom, a pogotovo kad se jede sirovo. Najviše rizični su zelena salata, špinat, celer, kupus i rajčice. 

(FOTO: Pixabay)

Lisnato zeleno povrće može biti zaraženo s bakterijama E. coli, Salmonellom i Listerijom. Do zaraze dolazi zbog nečiste vode i zaraženog tla. 

Uvijek perite povrće prije konzumacije. 

Riba i morski plodovi

Riba i morski plodovi također su česti izvor trovanja. Riba koja nije skladištena na pravoj temperaturi ima izuzetno visoki rizik zaraze histaminom, toksinom koji nastaje zbog bakterija u ribi. 

(FOTO: Pixabay)

Problem s histaminom je što ga ne uništava priprema na normalnim temperaturama. Uzrokuje simptome poput mučnine i oticanja lica i jezika. 

Riža

Riža je možda i najpopularniji prilog uz jela i temelj obroka za više od polovice svjetske populacije. No, pripada visokorizičnoj hrani. Nekuhana riža može biti zaražena sporama bakterije Bacillius cereus koja proizvodi toksine. 

(FOTO: Thinkstock)

Živi u suhim uvjetima, a može čak izdržati i termičku obradu. Ako ostavite kuhanu rižu na sobnoj temperaturi, ove spore pretvaraju se u bakterije koje rastu u vlažnim i toplim uvjetima. Što duže riža stoji na sobnoj temperaturi, to je nesigurnija za jesti. 

Jaja

Jaja su nutritivno bogata i lako ih je pripremati. Ipak, uvijek je potrebno biti oprean jer mogu uzrokovati trovanje kad nisu dobro pripremljena. Do toga dolazi zbog bakterije Salmonelle koja može zaraziti i ljusku jajeta, ali i samo jaje.

(FOTO: Pexels)

Nemojte jesti jaja s prljavom ili razbijenom ljuskom. Kad je moguće uvije birajte recepte u kojima ju jaja tvrdo kuhana i pečena.

Mesne prerađevine

Mesne prerađevine poput šunke, slanine, salame i hrenovki također su rizične. U sebi mogu nositi bakterije Listeriu ili Staphiylococcus aureus, a zaraza je moguća u nekoliko faza obrade mesa. 

Do toga dolazi zbog direktnog kontakta sa sirovim mesom, slabom higijenom osoblja koje prozivodi meso, nečistog pribora kojim se meso reže itd. 

(FOTO: Pixabay)

Od svih smrti uzrokovanih mesnim prerađevinama zaraženim Listeriom, 83 posto je uzrokovano šunkom, slaninom, salamom i ostalim narescima koji su narezani i zapakirani u samoj trgovini na pultu.

Voće

Brojno voće poput bobičastog voća, lubenica i dinja ili zapakiranih voćnih salata povezano je s trovanjem. Voće koje raste na tlu, poput dinje i lubenice, opasno je zbog bakterije Listerije koja se širi na meso voćke. 

Dinja je posebno opasna zbog svoje debele kore i punoće mesa. Naime, koru je teško ukloniti pa bakterija može ostati na voću bez obzira na pranje i oprez. 

(FOTO: Pixabay)

Svježe i smrznuto bobičasto voće (borovnice, jagode, maline) mogu biti izvor trovanja hranom zbog virusa hepatitisa A. Do toga dolazi pretežito jer je ovo voće uzgojeno u kontaminiranoj vodi i lošim higijenskim uvjetima.