Čak 300 milijuna ljudi boluje od ovog virusa, a liječi se tek svaka dvadeseta osoba

Nekih 300 milijuna ljudi u svijetu živi sa smrtonosnim virusom hepatitis B (HBV), ali tek svaka dvadeseta osoba prima odgovarajuću terapiju, objavili su u utorak znanstvenici.

Kad je riječ o majkama koje nose virus - a koji se može prenijeti na njihovu djecu - omjer daleko više zabrinjava jer iznosi 1 : 100, piše medicinski časopis The Lancet Gastroenterology & Hepatology. Ako se ne liječi, virus HBV može izazvati ozbiljna oboljenja jetre, uključivo rak.

Procjenjuje se da 600.000 ljudi umire svake godine od bolesti jetre povezane s hepatitisom B, čime HBV postaje veći ubojica od malarije. Test za HBV dostupan je od ranih 70-ih godina, no dijagnosticira se tek u svakog desetog nositelja u svijetu.

Virus je visoko zarazan i prenosi se putem zaražene krvi ili drugih tjelesnih tekućina i uglavnom se prenosi s majke na njezinu djecu, odnosno između djece.

Antivirusni lijekovi učinkoviti na simptome

Za tu bolest ne postoji lijek, no antivirusni lijekovi pokazali su se učinkovitima za simptome. Cjepivo protiv HBV-a dostupno je od ranih 80-ih godina. Od 1992. godine, na snazi je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se prva doza cjepiva dade 24 sata nakon rođenja djeteta, ali samo polovica novorođenčadi doista je cijepljeno u tom roku.

Većina prijenosa virusa s majke na dijete događa se u danima nakon rođenja i zato je ta prva doza vitalna", kaže Homie Razavi, virolog u Centru za analizu bolesti u Denveru u Coloradu. "Sva djeca trebaju dobiti to spasonosno cjepivo pri rođenju, no dobiva ga tek polovica novorođenčadi", kaže Razavi.

Podići svjesnost o bolesti kao za HIV

Od 16 zemalja koje čine više od 80 posto zaraza virusom u populaciji djece od pet godina, samo je Kina povećala cijepljenje pri rođenju na 90 posto. Polovica drugih zemalja tek treba provesti takvu politiku.

Razavi i njegova ekipa analizirali su podatke iz 435 studija i radove više od 600 nacionalnih stručnjaka i zaključili da je u 2016. godini 292 milijuna pojedinaca živjelo s HBV-om što je gotovo četiri posto ukupne populacije.

Virus je najčešći u istočnoj Aziji i subsaharskoj Africi, a primjerice u Srednjoafričkoj Republici učestalost iznosi čak 12 posto. Kina, Indija, Nigerija, Indonezija i Filipini čine gotovo 60 posto svih zaraza.

"Ova studija pokazuje da se ne pridaje primjerena pozornost liječenju HBV-a i ne izdvaja se u te svrhe primjerena svota novca", napisao je Geoffrey Dusheiko iz UCL Medical School and Kosh Agarwal iz bolnice King's College i zaključuje da je "potrebno svjesnost na HBV podići na razinu koja postoji za virus HIV", koji izaziva AIDS.