Neke od najčešćih prehrambenih navika koje štete zdravlju, kako fizičkom, tako i mentalnom, su ove:
Prečesto pijete Alkohol može imati domino efekt. Nakon konzumiranja alkohola, inhibicije su niže i apetit se povećava. Takva kombinacija može biti jako štetna po vaše zdravlje i kilažu. Osim što alkohol obiluje kalorijama, konzumirat ćete brojne nepotrebne kalorije.
No, dobra vijest je da kada počnete paziti na to koliko često pijete i jedete, kile će se topiti same od sebe, a rezultati bi mogli biti dramatični. Eh, da smo to znali prije blagdana...
Jedenje 'dijetne' hrane Hrana koja je navodno dijetna prepuna je aditiva i sastojaka koji vam na druge načine mogu narušiti zdravlje, a što je još gore, nije zasitna pa će vas nastaviti pratiti osjećaj gladi, sve dok na koncu ne posustanete. Također, tijelo sagorijeva oko 50 posto više kalorija obrađujući cjelovitu, doma pripremljenu hranu, nego kada konzumira rafinirane i gotove proizvode.
Previše 'zdrave hrane' Čak i kod zdrave hrane, kao što je voće, povrće i žitarice, potrebna je umjerenost. Treba imati na umu da i takva hrana sadrži kalorije koje se mogu nagomilati ako jedete jednostavno iz dosade ili emocionalnih potreba umjesto samo onda kada ste stvarno gladni.
Preskakanje obroka Preskakanje obroka postiže dvije vrlo kontraproduktivne stvari za sve one koji žele mršavjeti. Kao prvo, tijelo će sagorijevati manje kalorija kako bi kompenziralo nedostatak goriva. Kao drugo, vjerojatnije je da ćete 'pokleknuti' u večernjim satima ili onda kada vam kalorije ne trebaju, a kako nije moguće retroaktivno sagorjeti kalorije, one će se odmah pretvoriti u masno tkivo. Zbog toga je dobro da jedete svakih 4-5 sati, a veličinu obroka prilagodite aktivnosti koja vas čeka.
Brojanje kalorija Kvaliteta i raspored obroka jako su bitni za sve one koji žele regulirati svoju težinu, no 'brojanje kalorija' može utjecati negativno. Istraživanje je pokazalo da već samo brojanje kalorija podiže razinu stresa, čak i kod osoba koje nemaju određenu granicu koliko kalorija smiju unositi. Povećani stres pak podiže apetit za slatkom i masnom hranom, a to je apetit koji najviše pridonosi povećanju kilaže.
Zanemarivanje dobrih masti Postoji zdrava i nezdrava mast, a one zdrave se ne treba kloniti. Kao i kod sve hrane, preporučuje se jedino umjerenost. Zdrave masti, poput onih u avokadu, maslinovom ulju i orašastim plodovima mogu biti bogate antioksidansima, a i duže ostavljaju osjećaj sitosti.
Jedete kada niste gladni Sve je više onih koji jedu kada im je dosadno ili kada su nesretni, ljudi, pod stresom ili na drugi način emocionalno neispunjeni. Potrebno je znati kada ste stvarno gladni, a kada jedete zbog nekih drugih pobuda. Takav način kontroliranja konzumiranja hrane vjerojatno će vam se najviše isplatiti.
