Vrijeme je šmrcanja, kihanja, kašlja i povišene temperature. Simptomi su to koji mogu upućivati na više sezonskih zaraznih bolesti, a koje su trenutno najraširenije i na što obratiti pažnju Net.hr doznaje od HZJZ-a.
Najviše probleme stvara nam COVID. Broj zaraza kontinuirano raste sve od lipnja, a početkom rujna zabilježeno je čak 2149 prijava te zarazne bolesti. Tjedan kasnije broj je pomalo u padu, ali iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dalje očekuju porast broja oboljelih. ''Ne možemo reći hoće li se taj porast kontinuirano nastaviti ili će moguće doći do kraćeg pada broja novooboljelih prije zimske sezone'', navode za Net.hr.
I dalje su na snazi preporuke za cijepljenje kakve su bile na snazi u jesen prošle godine, a detalje o njima možete pronaći na stranicama HZJZ-a. Cijepljenje se i dalje preporučuju odraslima i djeci s težim kroničnim bolestima (npr. bubrežnim, kardiovaskularnim ili srčanožilnim, hematološkim, dijabetes melitusom, endokrinološkim, metaboličkim i dr.), trudnicama, zdravstvenim djelatnicima te imunosuprimiranim osobama (oni čiji je imunitet slab iz drugih razloga) i osobama starije životne dobi.
Trenutno se protiv COVID-19 cijepi s cjepivom baziranom na podvarijanti JN.1, a uskoro će biti na raspolaganju cjepivo bazirano na podvarijanti KP.2, a jedna i druga su podvarijante omikron varijante virusa.
Uz COVID, prisutne su i aktualne respiratorne viroze koje nisu drugačije od sličnih viroza tijekom prethodnih sezona, a prema podacima Referentnog laboratorija za respiratorne infekcije pri HZJZ-u, u povećanom broju se evidentiraju virusne infekcije uzrokovane rinovirusima i virusima parainfluence.
Rinovirusi
Rinovirusi su najčešći uzročnici prehlade, a istu može uzrokovati više od dvije stotine različitih virusa. Javljaju se tijekom cijele godine, a najčešće u ranu jesen i proljeće. Šire se respiratornim kapljicama kada zaražena osoba kašlje ili kiše, a druga osoba virus udahne ili dodirne površinu zaraženu virusom te dodirne svoje oči, nos ili usta. Mogu se prenijeti i rukovanjem ili grljenjem.
Simptomi mogu trajati tjedan do dva i obično uključuju:
- kašalj
- kihanje
- curenje iz nosa
- začepljenost nosa
- grlobolju
- glavobolju
- bolove u tijelu
- vrućicu
Teži oblici bolesti kod zaraze rinovirusima su rjeđi, ali uvijek se u pojedinim slučajevima mogu pojaviti komplikacije poput infekcije srednjeg uha, astme (kod svih osoba, pa čak i onih koji nemaju kroničnu astmu), upale sinusa ili u nekim slučajevima čak bronhitisa i upale pluća.
Virusi parainfluence
Parainfluenca se odnosi na skupinu četiri virusa koji se nazivaju humani virusi parainfluence (HPIV). Svaki od njih uzrokuje različite simptome i bolesti, a svi oblici HPIV-a uzrokuju infekciju u gornjem ili donjem dijelu dišnog sustava osobe. Simptomi su često slični onima kod obične prehlade, a većina zaraženih oporavi se bez liječenja. Ipak kod osoba sa slabijim imunološkim sustavom može doći do komplikacija.
HPIV-1 i HPIV-2 imaju veću vjerojatnost da će uzrokovati prehladu i sapi (upale dušnika i grkljana obično uzrokovane zaraznom virusnom infekcijom koja uzrokuje kašalj, glasan škripav zvuk, a ponekad poteškoće s disanjem. Ovi oblici virusa češći su kod djece, te se pojavljuju ujesen.
HPIV-3 je povezan s upalom pluća i bronhitisom. Češći je u proljeće i rano ljeto, ali ima ga tijekom cijele godine. Nije moguće odrediti točno razdoblje unutar kojeg je osoba zarazna za okolinu.
HPIV-4 još uvijek nije do kraja utvrđeno kakvi su njegovi sezonski obrasci, niti koje sve simptome može izazvati, ali rjeđi je od ostalih tipova i najsličniji tipu HPIV-3.
Virus parainfluence može preživjeti na poroznoj površini do 10 sati, ako dodirnete kontaminiranu površinu rukama, a zatim svoj nos ili usta, možete se zaraziti virusom. Prenose se također i bliskim kontaktima te boravkom u prostoru sa zaraženom osobom. Do pojave prvih simptoma može proći od dva do tjedan dana.
Održavanje zdravog životnog stila
Kako bi izbjegli zarazu ili umanjili simptome i mogućnost komplikacija koje izazivaju sezonski virusi iz HZJZ-a za Net.hr poručuju kako je najvažnije održavanje dobrog imuniteta djece svih dobi (pa tako i školske) i odraslih, tj. održavanje zdravog životnog stila.
U to spadaju:
- Redovita fizička aktivnost kao što su različiti oblici kretanja u prirodi na otvorenom prema mogućnostima ovisno o vremenskim uvjetima
- Bavljenje rekreativnim sportskim aktivnostima
- Dovoljno sati sna (ovisno o životnoj dobi)
- Raznovrsna uravnotežena prehrana koja sadrži obroke s dovoljno povrća i voća koji su bogati neophodnim vitaminima, mineralima i biljnim vlaknima.
- Obroci koji sadrže meso, ribu i mliječne proizvode kao izvor neophodnih bjelančevina i masti te žitarice koje sadrže složene ugljikohidrate
Prema osobnoj procjeni, potrebi i afinitetima može pomoći korištenje različitih preparata poput C vitamina, cinka, D vitamina, multivitaminskih pripravaka, proizvoda koji sadrže npr. ehinaceu i sl.
POGLEDAJTE VIDEO Raste broj zaraženih, ali ne i zabrinutost: 'Živimo s tim, ako se netko prehladi, prehladio se'
