Tijekom 1970-ih godišnje je do 250.000 djece u Bangladešu umiralo od posljedica korištenja prljave površinske vode. UN-ova akcija, koju je financirala Svjetska banka, trebala je riješiti problem.
Stanje se popravilo? Studija iz 2009. pokazala je da bi 20 milijuna Bangladešana moglo umrijeti prije vremena zbog trovanja arsenom. Ovo je posljedica vrlo loše planiranog projekta vodovodne infrastrukture. Želeći smanjiti broj smrtnosti od dijareje i drugih bolesti uzrokovanih lošom higijenom, doveli su do pogubnih posljedica.
Četiri desetljeća nakon međunarodne akcije kopanja bunara i postavljanja hidrofora širom zemlje, ogroman broj osoba ima veliki rizik za razvoj raka i srčanih bolesti. Arsenom kontaminirana voda bila je štetna za intelektualni razvoj nebrojenog broja djece, a loša prehrana samo pogoršava štetu.
Novi izvori su prije kopanja djelomično testirani, no nijedan nije bio ispitan na arsen, koji se nalazi u deltama rijeka Ganges i Brahmaputre. Do ranih 1990-ih, kad je otkriveno da je gotovo polovica od 10 milijuna izvora kontaminirana arsenom, Bangladeš se suočio s ogromnim problemom.
Svjetska zdravstvena organizacija ovo je nazvala "...najvećim trovanjem jedne populacije u povijesti... Razmjer katastrofe veći je nego ikad ranije; veći i od nesreće u Bhopalu u Indiji 1984. i nesreće u Černobilu 1986."
Studije pokazuju da će u konačnici jedna od 10 osoba koje piju zatrovanu vodu umrijeti od tumora pluća, mjehura ili kože. Iako za razvoj ovih bolesti treba proći par desetljeća, do 2004. u Bangladešu je godišnje umiralo 3.000 osoba od raznih vrsta tumora povezanih s arsenom.
Od 1990-ih razne međunarodne organizacije, uključujući i Unicef, nastoje dovesti nekontaminiranu vodu, te organiziraju skupljanje kišnice ili filtriraju površinsku vodu, no 2009. još je uvijek 13% kućanstava koristilo izvore kontaminirane arsenom.
To znači da ovakvu vodu još uvijek pije 20 milijuna ljudi. Zdravstvene posljedice su različite. Promjene na koži seljani sad već vrlo lako prepoznaju, no rak i srčane bolesti mnogi još uvijek ne povezuju sa zatrovanom vodom. Nedavne studije su pokazale da je smrtnost daleko veća kod onih koji piju kontaminiranu vodu – što su duže pili zatrovanu vodu, rizik je bio veći.
Kožne lezije uzrokovane arsenom tek su prvi znak mnogih zdravstvenih problema. No, ove promjene donose i veliku stigmu u društvu jer mnogi još uvijek vjeruju da su posljedica kletve.
Prošle godine znanstvenici su zaključili da je arsen dospio u vodu zbog kopanja ogromnih količina zemlje koja se koristila za zaštitne nasipe protiv poplava. Tlo je zbog toga ispuštalo organski ugljik, koji je doveo do izbijanja arsena iz sedimenata. Znanstvenici s američkog sveučilišta MIT u Bostonu zaključili su da bi jedno rješenje moglo biti kopanje dubljih bunara.
Prethodni članci:
arti-201001110031006
arti-201002100218006
arti-200611230220006
arti-200707260032006
