Glavna skupština UN-a odabrala je 2. travnja kao Svjetski dan svjesnosti o autizmu čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine i uglavnom traje do kraja života. Američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti iznosi podatak da se autizam javlja kod jednog od 150 djece. Dječaci su češće pogođeni - od petero oboljelih tek je jedna djevojčica.
Riječ je o poremećaju u ponašanju nepoznatog uzroka. Autistične osobe imaju teškoće u komunikaciji i socijalnim odnosima te se opiru svakoj promjeni navika. Njihovo ponašanje obilježava nezainteresiranost za druge, mehaničko ponavljanje pojedinih pokreta ili radnji te neuobičajeno vezivanje za neki predmet.
Stručnjaci se zapravo ne mogu složiti zašto je i je li uopće došlo do porasta broja oboljelih. Neki tvrde da je današnja dijagnostika bolja nego je bila ranije dok drugi okrivljuju onečišćenje pesticidima i kemikalijama te cjepiva. Istraživanje University of California Davis iz 2009. povezalo je autizam s toksinima iz okoliša kao što su pesticidi i kemikalije iz kućanstva. Znanstvenici su odbili sugestije da je povećani broj oboljelih poseljedica bolje dijagnostike.
Naše Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi sufinanciralo je projekte koje vode udruge koje se bave tematikom autizma, te aktivno sudjeluje u transformaciji Centra za autizam kojoj je cilj da korisnici dobivaju usluge u svojim domovima i lokalnim zajednicama (community-based services), čime se u samoj zajednici stvaraju uvjeti za integraciju i rehabilitaciju.
Početak intervencije ima direktni utjecaj na razvoj poremećaja - što je dijete mlađe kad se započne s terapijom to je bolja prognoza. A zbog modernijeg pristupa sve je više djece koja mogu pohađati redovitu školu i voditi relativno samostalan život. Međutim većina autističnih osoba ipak ne razvija dovoljno dobre komunikacijske i društvene sposobnosti.
Prethodni članci:
arti-200912100551006
arti-200902170041006
