Najbolje je izbjegavati, preporučuju, hranu bogatu solima, šećerom i rafiniranim žitaricama, a jesti više povrća i voća, nemasnih proteina, ribe i morskih plodova.
Kao da ste ovo već negdje čuli? Iako je riječ o uobičajenim preporukama koje daju liječnici izdvojili su tri specifične sugestije koje vrijedi poslušati:
arti-2010120805520061. Još više pazite na višak soli Smanjite unos soli na 2,300 mg dnevno. Ako ste stariji od 51, imate visoki tlak, dijabetes ili kroničnu bolest bubrega ne bi trebali unijeti više od 1,500 mg dnevno. Stanovnici SAD-a prosječno unesu oko 3,400 mg soli na dan.
2. Najozbiljnije se odlučite jesti više ribe. I to ne pržene u ulju. Neka vam cilj bude 250 g do 350 g plodova mora tjedno. Hrana iz mora ima manju kalorijsku vrijednost, a bogata je omega-3 masnim kiselinama. Riba poput lososa, pastrve i srdela obiluje ovim vrijednim hranjivim tvarima, a imaju i male količine žive.
3. Ali stvarno, jedite manje zasićenih masti Manje od 10% unesenih kalorija treba stići iz zasićenih masnih kiselina. Iznose li manje od 7% ukupnih kalorija dodatno ćete smanjiti rizik od krvožilnih bolesti. To bi značilo uzimati manje od 18 ili 22 grama zasićenih masti na dan. Zasićenim mastima obiluje crveno meso, sir i maslac. One snizuju dobar HDL kolesterol i povisuju loš LDL kolesterol.
No imajte na umu da hidrogenizirane masti koje mogu biti biljnog porijekla kao što su margarin ili biljne masti u čvrstoj formi koje se koriste kao ulja u restoranima i tvorničkoj izradi hrane nisu ništa zdravije masti. Riječ je o prerađenim mastima koje naše tijelo više ne doživljava kao 'prijateljske'.
Najbolje je zato koristiti maslinovo ili laneno ulje.
Vezani članci:
arti-201009160112006 arti-201003100403006 arti-201010150696006 arti-201005130110006 arti-201012080552006
