"Toliko mi je vruće, da ne mogu disati", koliko puta ste izgovorili ovu rečenicu? Otežano disanje prouzrokovano je suhim zrakom. Kako ga možemo razlikovati od alarmantne situacije u kojoj otežano disanje ukazuje na ozbiljniji problem, objasnio je pulmolog Vojkan Radosavljević.
Opasnost otežanog disanja
"Moramo obratiti pažnju na simptom otežanog disanja ovisno kod koga se javlja. Ako je mlađa populacija u pitanju, onda je jako važno da se prati simptom i da osoba prekine s aktivnostima. To najčešće prođe samo od sebe, bez drame. Drugim riječima, treba mirovati i pratiti svoj organizam. Nije isto ako se ovakvi simptomi jave u osjetljivim populacijama, a to su ljudi koji su stariji od 65 godina i ljudi koji su oboljeli od plućnih bolesti", rekao je doktor Radosavljević i otkrio da otežano disanje može biti simptom ozbiljnih stanja.
"Ako se simptom otežanog disanja, nedostatka zraka i gušenja, javi u osjetljivoj grupaciji, onda je nužno javiti se liječniku. Ako se jave ljudi koji već znaju da imaju neku pulmološku bolest, bronhitis, srčana oboljenja i slično, onda je nužno uzeti dopunsku terapiju. Ako ona ne pomaže, ne treba čekati dugo, nego se trebate odmah javiti liječniku", upozorio je pulmolog.
Zašto teško dišemo tijekom vrućina
"O tome postoji cijela znanost. Konkretno, postoje gradovi u kojima se teže diše i gradovi u kojima se lakše diše. Uz zagađenja koje je u svim gradovima veće nego što treba biti, tu je značajan faktor koji utječe na osjećaj disanja i nedostatak zraka - atmosferski pritisak koji je u tom trenutku uz visoku temperaturu, kao i vlažnost zraka", objasnio je doktor Radosavljević.
"Moram upozoriti sve, a osobito one koji su zdravi, da postoji puno nejasnih stanja koji se sada javljaju, a koji se klasificiraju kao postcovid sindrom. Mene često zbunjuje da ljudi dobivaju imunološke probleme, da su bolesni po dva ili tri mjeseca bez objašnjenja, kašlju bez objašnjenja. Imate pacijenta koji se žali na tegobe koje dugo traju, a u trenutku pregleda nemate objektivni status koji možete liječiti. Sada su tegobe potpuno nespecifične", rekao je pulmolog.
Vježbe za disanje
"Fizikalni sustav je postojao prije korone. Pamtim vrijeme kada je bio na visokoj razini. Postojali su redovni fizioterapeuti koji su se bavili učenjem pacijenata kvalitetnim vježbama za disanje. Nakon covida se pokazalo da mehanika disanja može značajno pomoći. Ujutro treba obaviti osnovne vježbe. Dovoljno je imati deset dubokih udaha i izdaha u roku od jedne minute. To je apsolutno djelotvorno", objasnio je doktor Vojkan Radosavljević.
POGLEDAJTE VIDEO: Stižu prave vrućine: Vrhunac toplinskog vala sredinom tjedna
