Promjena vremena za mnoge je meteoropate vrlo neugodna, no nema pravila vezano uz to kome je gore - onima koji se loše osjećaju kada naglo zatopli ili onima kod kojih se simptomi pojavljuju kod naglog zahlađenja, kaže dr. Matija Rimac, voditeljica operativne smjene Zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba, za 24 sata
Kod zdravih ljudi uglavnom su to osjećaj nelagode i dekoncentracija. Mogu se pojaviti bolovi u zglobovima te nemir i nesanica, a kod kroničnih bolesnika kod ekstremnijih promjena temperature mogu razviti ozbiljniji problemi. Hladnoća je puno opasnija za kronične srčane i plućne bolesnike.
Kada je vani ekstremno hladno, žile se sužavaju, što ograničava protok krvi kroz vene i otežava rad srcu, koje zato pumpa brže. Već kod pada temperature od dva Celzijeva stupnja u jednom danu broj srčanih udara može se povećati do dva posto u roku od dva tjedna od zahlađenja. Također, veći je rizik za plućne bolesnike jer se tada pogoršava astma, a može se pojaviti emfizem pluća (otežano disanje koje je posljedica bronhitisa).
Glavno pravilo za prevenciju problema: utopliti se i ne izlaziti ako baš ne moramo.
'Odjenite se toplije, kapom i rukavicama zaštitite glavu i ruke te dobro utoplite noge. Zaštitite prsa, grlo i pokrijte usta šalom kako biste smanjili dodir organizma s hladnim zrakom. Svi koji ne moraju izlaziti u rano jutro, kad su temperature niske, neka obveze prebace na sredinu dana', preporučuje doktorica Rimac
Preporuka za izbjegavanje jutarnjih hladnoća posebno se odnosi na starije ljude kod kojih je smanjen udio masti u tijelu, pa je njihov organizam osjetljiviji na hladnoću. Tijekom hladnoga vremena treba piti više tekućine, osobito tople napitke, koji pomažu da se tijelo zagrije i općenito više boraviti u toplome.
