Osam čaša vode dnevno
Autori istraživanja nisu pronašli niti jedan znanstveni dokaz koji bi potvrdio ovu preporuku. Proučili su 1.945 članaka iz Nacionalnog istraživačkog centra i dijelom Nacionalne akademije znanosti, gdje se, kao preporučena doza unosa tekućine u organzam preporučuje količina od 2,5 litre na dan za odrasle, ali uz napomenu da se većina nalazi u hrani koju uzimamo.
"Postojeće studije sugeriraju da je adekvatan unos tekućine zadovoljen kroz tipičnu dnevnu konzumaciju sokova, mlijeka, kave i čajeva", pojasnili su Carroll i Vreeman.
Koristimo samo 10 posto mozga
Ovo vjerovanje postoji više od 100 godina, napominju autori, a najraniji zapis s kojim su se susreli u istaživanju datira još iz 1907. godine. Postoje, međutim, mnogobrojni dokazi koji su rezultat znanstvenih istraživanja da ljudi koriste znatno više mozga.
"Mnogobrojna snimanja moždane aktivnosti pokazuju da gotovo ne postoji niti jedan dio mozga koji je potpuno neaktivan", tvrde istraživači.
Jedan od argumenata protiv ovog mita je i činjenica da ako se dogodi ozljeda bilo kojeg dijela mozga to dovodi do promjene u radu cijelog mozga.
Kosa i nokti rastu i posle smrti
Rast kose i noktiju zahtijeva kompleksnu hormonsku regulaciju koja prestaje čim nastupi smrt. Razlog zbog kojeg možda postoji ovakvo vjerovanje može se objasniti procesom dehidracije tijela koja se događa kada osoba umre. Koža se zbog toga povlači, i to može stvoriti iluziju kako kosa i nokti nastavljaju rasti.
Brijanje ubrzava rast dlaka i čini ih gušćim
Klinička istraživanja provedena davne 1928. godine pokazala su kako brijanje ne utječe na rast dlaka, a to je potvrđeno i najnovijim studijama. Kada dlaka raste nakon brijanja stječe se dojam da je oštrija jer vrhovi nisu tanki i mekani. Izgleda tamnije jer nije bila izložena djelovanju sunčevih zraka.
Čitanje pri slabom svjetlu može oštetiti vid
Loša rasvijeta otežava izoštravanje slike, pa češće trepćete i isušuje vam se oko. Čitanje pri slabijoj rasvijeti može biti neugodno, ali ne dovodi do trajnih oštećenja.
Prehladit ćete se zbog hladnijeg vremena
Studije koje su se bavile prehladom pokazale su kako temperatura zraka nema veze s virusima kojima smo se zarazili. Znanstvenici pretpostavljaju da smo tijekom zime češće bolesni, jer više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, gdje se bakterije i virusi lakše prenose.
Pucketanje zglobovima može izazvati artritis
Ovu naviku koja odaje nervozu ima od 25 do 50 posto populacije, a smatra se da to češće rade muškarci nego žene. Kada 'puckaju' zglobovi, zapravo se ispušta zrak koji se u njima nalazi, i koji se ponovo gomila, tako da se pucketanje može ponoviti već za oko 15 minuta. Međutim, ne postoje nikakvi dokazi da to može dovesti do artritisa. U ekstremnim slučajevima pucketanje oštećuje hrskavicu, ali ne uzrokuje kronične bolesti.
Žvakaća ostaje u želucu sedam godina
Mnogi vjeruju da kauguma u želucu ostaje čak sedam godina, jer je teško probavljiva. No, ne postoje dokazi za to. Točnije, žvakaća uopće nije probavljiva i samo prođe kroz probavni trakt, bez zadržavanja.
Masna hrana i čokolada uzrokuju akne
Neke studije su potvrdile da masna hrana može zatvoriti pore, što može utjecati na stvaranje bubuljica, ali ne i akni. Dokazano je da su akne povezane s hormonskim promjenama u tijelu, ali ne sa čokoladom.
Jedan sat nakon jela ne treba plivati
Ne postoje znanstveni dokazi da je plivanje nakon obroka štetno za zdravlje, ali se svaka fizička aktivnost teže izvodi kada je želudac pun.
Zbog šećera su djeca hiperaktivna
Ovaj mit proizlazi iz činjenice da se šećer, odnosno velike količine slatkiša, djeci uglavnom daju u posebnim prilikama, kao što su proslave rođendana. U tim situacijama su mnoga djeca aktivnija i neposlušnija, ali to nije povezano s namirnicama koje su pojeli.
Novosti/Magazin.hr
