"Što je više novih saznanja, to nam se stvari čine opasnijima", rekla je Chan na jučerašnjoj konferenciji za novinare održanoj u sjedištu WHO-a u Ženevi. "Za manje od godinu dana posljedice virusa zika pretvorile su se iz blažih medicinskih problema do teške bolesti s ozbiljnim posljedicama po ljudsko zdravlje".
Iako nije dokazano, virus zika se povezuje s nekoliko tisuća slučajeva mikrocefalije kod novorođenčadi i neurološkim poremećajem Guillain-Barreovim sindromom koji nastaje usljed komplikacija od raznih virusnih infekcija, poput gripe, denge groznice ili virusa Zapadnog Nila. Guillain-Barreov sindrom može dovesti do paralize ekstremiteta i pogađa dišne organe.
Dosad prikupljeno samo tri milijuna dolara
WHO i njegov američki ogranak PAHO zatražili su 25 milijuna dolara za borbu protiv zike, no dosad su prikupili samo tri milijuna te se aktivno trude prikupiti još četiri milijuna dolara, rekla je Chan, ocijenivši da je situacija s finaniciranjem prilično ozbiljna.
Kazala je i da namjerava usmjeriti novce na proračun Svjetske zdravstvene organizacije te objasnila da se 80 posto novca kojim raspolaže WHO izdvaja za specifične slučajeve.
Direktor strategije u WHO-u, Christ Dye je rekao da su virusu koji prenosi komarac izloženi milijuni ljudi te podsjetio da se u posljednjih šest mjeseci proširio na područje obiju Amerika.
Zadnja medicinska istraživanja upućuju na to da će jedan posto slučajeva zaraze ovim virusom dovesti do ozbiljnih neuroloških poremećaja, kazao je Dyi. "Iako govorimo o približnim brojkama, već sada znamo da su u samo jednom dijelu Brazila zabilježene tisuće slučajeva, zbog čega očekujemo širenje bolesti."
Kolumbija i Brazil najugroženiji
Brazil je dosad potvrdio 860 slučajeva mikrocefalije kod novorođenčadi. Liječnici smatraju da ih je velika većina posljedica infekcije zikom kod majki novorođene djece, a u toj se zemlji istražuju uzroci još 4200 slučajeva mikrocefalije, podsjetio je Dyi.
Kolumbija s 42.700 zaraženih i Brazil s 1,5 milijuna oboljelih najteže su pogođene zemlje virusom zike.
Zasad nema lijeka ni cjepiva protiv ove bolesti. Liječe se samo simptomi infekcije koji nalikuju gripi s visokom temperaturom, glavoboljom i osipom po tijelu. Prvi se simptomi pojavljuju 12 dana nakon uboda komarca, osnovnog prenositelja zaraze.
Virus, koji je otkriven 1947. godine u šumama Ugande, dosad je bio najrasprostranjeniji na području Azije i Afrike, gdje je najviše komaraca, no do prošle godine nije se smatralo da može izazvati teže posljedice.
