Svake godine samo u Americi, više od šest milijuna djece na neki način bude zlostavljano ili zanemareno, prenosi The Conversation. Mnoga istraživanja već su ranije pokazala da posljedice izazvane stresom u ranijem djetinjstvu mogu biti katastrofalne, a između ostaloga djeca mogu razviti mnoge socijalne i psihičke probleme.
Tinejdžeri i odrasli koji su u svom ranijem djetinjstvu proživjeli bilo kakvu vrstu zlostavljanja, maltretiranja, zanemarivanja ili omalovažavanja u većem su riziku da jednog dana budu društveno izolirani te razviju psihološke poremećaje poput depresije, anksioznosti i tjeskobe.
(FOTO: Pixabay)
Da bi pobliže objasnili zašto se javljaju ovi problemi, ali i pobliže istražili kako se točno manifestiraju problemi u društvu kod ljudi koji su doživjeli veći stres u djetinjstvu, Madeline B. Harms, doktorantica i istraživačica u području psihologije zajedno sa svojim kolegama odlučila je provesti detaljnije istraživanje. Bazirali su se na emocionalne probleme onih ljudi koji su u svom ranijem djetinjstvu imali dodir sa dugotrajnijim stresom.
Istraživanje je provedeno među tinejdžerima od kojih je pola u djetinjstvu bilo izloženo stresu, bilo to izazvano nasiljem, zlostavljanjem, omalovažavanjem i/ili pak zanemarivanjem.
Ono što se najprije ispitivalo bilo je povezivanje 'običnih' stvari i predmeta iz okoline s nagrađivanjem, odnosno kažnjavanjem. Tinejdžerima su pokazivali određene fotografije, naprimjer cipele ili remena, stvari koje mogu potaknuti sjećanja na eventualna fizička (ali i psihička!) kažnjavanja u djetinjstvu. Isto tako, ispitivali su i njihovu sposobnost, odnosno spremnost na brzo mijenjanje odgovora jer su ranije studije pokazale da je to tinejdžerima koji su u djetinjstvu doživjeli stresne događaje mnogo teže.
Djeca izložena ranom stresu mogu imati i poteškoća u učenju
Rezultati do kojih su došlo bili su očekivani – tinejdžeri koji su bili zlostavljani, maltertirani ili zapostavljeni u djetinjstvu imali su mnogo većih problema s rješavanjem ovih testova, najviš es dijelom u kojem su morali mijenjati svoje odgovore, odnosno procijenjene 'loše stvari' sada doživjeti kao nešto dobro.
Zajedno, ovi rezultati istraživanja ukazuju na to da ranije nedaće u djetinjstvu mogu utjecati na učenje ljudi, odnosno prihvaćanje dobivanja nagrade u životu. Moguće je da stres ometa razvoj ključnih regija u mozgu koje su zadužene da pomažu ljudima povezati određene događaje ili radnje s pozitivnim i negativnim ishodima. Djeca izložena ranom stresu mogu imati poteškoća u učenju i samim time postizanju pozitivnih ishoda u svojim životima, kao što su dobre ocjene ili stvaranje prijatelja. Ono što je još gore, ovi im problemi vjerojatno uzrokuju dodatan stres.
Kao rezultat svega navedenoga, pojedinci mogu završiti s problemima mentalnog zdravlja poput depresije, anksioznosti ili kronične tjeskobe. Budući da te poteškoće u učenju ne odlaze kad prestane stres, ovo istraživanje će sigurno biti poticaj na daljnje ispitivanje, ali i rješavanje posljedica preranog stresa.
Pročitajte još:
- Stresne situacije u djetinjstvu ubrzavaju starenje odrasle osobe
- Znanstvenici otkrili neurone koji pomažu pri uklanjanju sjećanja na traumatična iskustva
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
