Ove situacije, kad vaš nesvjesni um trenutačno preuzme vaš svjesni dio uma, često su se uzimale zdravo za gotovo te objašnjavale kao nekakav predosjećaj, ali posljednjih dvadesetak godina znanstvenici su razvili alate za analiziranje skrivenih i podsvjesnih djelovanja uma.
Vodeći teorijski fizičar Leonard Mlodinow sva posljednja istraživanja sažeo je u jedinstvenu knjigu koja objašnjava nevjerojatnu moć i utjecaj nesvjesnog uma. Istraživanja su, naime, pokazala da smo svjesni samo pet posto onoga što se događa u našim umovima, dok ostalih 95 posto moždanih procesa leži daleko od naše svjesne pozornosti.
Od sićušnih mišićnih pokreta koje tijelo čini samo kako bi vas držalo u uspravnom položaju do konstantnih provjera i ravnoteža koji polaze kroz vaš um bez da ste ih uopće i svjesni (Je li ova osoba prijateljski nastrojena? Hoće li danas kišiti? Hoće li me ova hrana otrovati?), mozak neprestano procesuira neprekidni niz percepcija, osjećaja i misli do čak 11 milijuna bitova po sekundi.
Ovo znači da se mnogo posla odvija u backstageu našeg mozga, u našoj podsvijesti, koje nismo ni svjesni. Podsvjesni um će primijetiti ono što svjesni neće. Kad se to dogodi, dobijemo primjerice čudan osjećaj vezano za nekog poslovnog suradnika ili predosjećaj vezan za nekog stranca.
Mislimo da takvi osjećaji dolaze niotkuda, dok se oni zapravo baziraju na asimilaciji milijuna nesvjesnih opažanja. Minijaturne promjene u govoru tijela, miris kojeg se površno sjećamo, ton glasa, haljina, stav i ponašanje – sve to mozak upija bez da ste toga svjesni. Mlodinow objašnjava kako:
Slušajte veoma pozorno
Frekvencija, boja, volumen, ritam i brzina kojom osoba govori faktori su koji jako utječu na to kako ćemo podsvjesno suditi nečije stanje uma i karaktera. Mi možda mislimo da slušamo riječi koje ta osoba izgovara, ali naš podsvjesni um analizira, sudi i pod utjecajem je kvalitete zvuka koja nema nikakve veze s prividom poruke koja dolazi iz njihovih usta.
Bez da smo toga uopće svjesni, mi osuđujemo visoko frekventne glasove kao manje iskrene, manje izrazitije i nervoznije od glasova s nižom frekvencijom. Za sporije govornike smatra se da su neiskreni i manje uporni, dok se osobe koje govore brzo smatra pametnima i uvjerljivima. U istraživanjima, žene su instinktivno reagirale na dublje muške glasove koje su smatrale privlačnijima, a istraživanja potvrđuju da njihovi vlasnici imaju mjerljivo višu razinu testosterona.
Dodir uspjeha
Kad se rodimo, dodir je kod većine nas visoko razvijen osjećaj i ostaje važan utjecaj kroz naše živote. Kao zaposlene, odrasle osobe jedva da i primjećujemo ljude koji se u prolazu tijelom okrznu o nas, ali to ostaje itekako zabilježeno kod nesvjesnog uma. Znanstvenici su otkrili posebnu vrstu živčanih vlakana u našoj koži – pogotovo lica i ruku – koja se čini posebno razvijena za prijenos ugodnosti tuđeg dodira.
Ta živčana vlakna svoj signal prenose presporo da biste ga registrirati, ali subliminalne su poruke itekako došle do naše podsvijesti. Nešto toliko jednostavno poput neprimjetno laganog dodira na ruci dokazano povećava broj žena koje su zbog takvog dodira spremne prihvatiti poziv za ples u noćnom klubu, povećava broj ljudi koji pristaju potpisati peticiju i udvostručuje muškarčev uspjeh u prikupljanju brojeva telefona od žena, te značajno povećava napojnicu konobara.
Nesvjesne predrasude
Nesvjesni dio mozga obožava puniti prazne prostore. Ako imamo tek površno sjećanje na neki događaj ili osobu, naša će memorija učiniti sve što je u njezinoj moći da doda detalje bez da smo toga i svjesni, zbog čega naposljetku imamo živu i kompletnu sliku onog što je bilo.
Naš podsvjesni um obrađuje nepotpune podatke, a zatim koristi kontekst ili druge tragove za dovršetak slike i stvara obrazovana nagađanja koja produciraju rezultat koji je ponekad točan, ponekad ne, ali je on svjesnom umu uvijek uvjerljiv. Problem nastaje kad koristimo stereotipe ili socijalne kategorije kako bismo popunili te praznine i ne možemo si u tome pomoći.
Jeftino vino može biti odlično
Eksperimenti su pokazali da prilikom kušanja vina osjećamo veoma male ili gotovo nikakve razlike između cijene i okusa, no ovo se znatno mijenja kad mislimo da pijemo skupocjeno vino. Skeniranjem mozga dokazano je da nesvjesni dio mozga bilježi povećan užitak ako nam je rečeno da je vino koje konzumiramo skupocjeno. Iako svjesni um može ostati oprezan po pitanju onog što misli da degustira, milijuni poruka koji putuju od nepca do mozga i natrag pričaju svoju priču.
Zašto se zaljubljujemo
Normalno je da tijelo na strah reagira povećanim pulsiranjem srca i navalom adrenalina. U mješavini tih stimulansa, vaš nesvjesni um strah vrlo lako može zamijeniti sa seksualnom kemijom. Kad upoznate nekog prema kome osjećate privlačnost, nesvjesni će um pomiješati sve informacije o vašem i njegovom fizičkom stanju s podacima o socijalnoj situaciji i emocijama koje možda osjećate, a sve kako bi zaključio kako se osjećate. Ovim se zaključkom tada 'hrani' svjesno stanje uma: tada znate sviđa li vam se određena osoba sviđa ili ne.
No, ponekad se nešto izgubi u prijevodu. Jedno je istraživanje pokazalo da je vjerojatnije da će telefonske brojeve izmijeniti parovi koji su se prvi put susreli na mostu preko strmog klanca nego oni koji su se sastali u manje zastrašujućim okolnostima. Čini se da je vjerojatnost da ćete padati stotinama metara moćan afrodizijak. Stoga, ako želite natjerati muškarca da 'slini' za vama, priuštite mu izlazak nabijen strahom i adrenalinom.
