Madeži su uobičajene pojave na koži koje većina ljudi ima. Oni su najčešće bezopasni, no ponekad mogu biti znak ozbiljnijih stanja poput melanoma. Jedan od zanimljivih fenomena vezanih uz madeže je pojava dlake koja raste iz njih.
Madeži su benigne (dobroćudne) nakupine pigmentiranih stanica kože koje se nazivaju melanociti. Većina ljudi ima između 10 i 45 madeža na tijelu. Oni se obično pojavljuju tijekom djetinjstva i adolescencije, a s vremenom mogu mijenjati izgled ili blijediti. Mogu biti različitih boja - smeđi, crni, ružičasti ili boje kože. Najčešće su manji od šest milimetara u promjeru i imaju pravilan, okrugao oblik. Mogu biti plosnati ili uzdignuti iznad razine kože.
Što znači ako iz madeža raste dlaka?
Pojava dlake koja raste iz madeža najčešće je potpuno bezopasna pojava. To je zapravo prilično uobičajeno, posebno kod urođenih madeža. Dlaka koja raste iz madeža ne povećava rizik od razvoja raka kože.
Međutim, ako primijetite da se dlaka pojavila u madežu koji je prethodno nije imao, to bi mogao biti znak promjene u madežu. U tom slučaju, preporučljivo je obratiti se dermatologu da pregleda madež.
Iako sama pojava dlake u madežu nije razlog za brigu, postoje situacije kada bi dlakavi madež mogao ukazivati na problem:
- Ako se dlaka pojavila iznenada u postojećem madežu koji je prethodno nije imao
- Ako madež s dlakom počne mijenjati veličinu, oblik ili boju
- Ako madež s dlakom postane osjetljiv, svrbi ili krvari
- Ako dlaka koja raste iz madeža postane neuobičajeno debela ili tamna
U ovim slučajevima, preporučljivo je posjetiti dermatologa koji će pregledati madež i po potrebi napraviti biopsiju.
Jesu li madeži kancerogeni?
Iako su većina madeža bezopasni, u rijetkim slučajevima mogu se razviti u melanom, najopasniji oblik raka kože. Zato je važno redovito pratiti izgled svojih madeža i obratiti se liječniku ako primijetite promjene, piše Mayo Clinic.
Znakovi na koje treba obratiti pažnju su:
- Asimetrija madeža
- Nepravilni rubovi
- Nejednolika boja
- Promjer veći od 6 mm
- Promjene u veličini, obliku ili boji
Melanociti su stanice u koži koje proizvode melanin, pigment koji daje boju koži, kosi i očima. Oni se nalaze u bazalnom sloju epidermisa, najgornjeg sloja kože. Melanociti imaju važnu ulogu u zaštiti kože od štetnog UV zračenja. Kada je koža izložena suncu, melanociti proizvode više melanina, što rezultira tamnjenjem kože. To je zapravo obrambeni mehanizam tijela kojim se štiti DNA stanica kože od oštećenja uzrokovanih UV zrakama.
Madeži nastaju kada se melanociti grupiraju u nakupine umjesto da budu ravnomjerno raspoređeni u koži. U rijetkim slučajevima, ove nakupine melanocita mogu postati kancerogene i razviti se u melanom.
Kako madež iz kojeg raste dlaka može stvoriti probleme?
Iako je pojava dlake u madežu najčešće bezopasna, ponekad može izazvati neugodnosti ili probleme u svakodnevnom životu:
1. Estetski problemi
Neki ljudi mogu biti samosvjesni zbog vidljivih dlakavih madeža, posebno ako se nalaze na licu ili drugim vidljivim dijelovima tijela.
2. Iritacija
Dlaka koja raste iz madeža može ponekad iritirati okolnu kožu, posebno ako se trlja o odjeću.
3. Problemi s brijanjem
Madeži s dlakama na područjima koja se redovito briju mogu otežati taj proces i povećati rizik od ozljeda.
4. Pretjerana zabrinutost
Neki ljudi mogu postati pretjerano zabrinuti zbog dlakavih madeža, što može dovesti do nepotrebnog stresa.
5. Pogrešna dijagnoza
U rijetkim slučajevima, dlakavi madež može biti pogrešno dijagnosticiran kao drugi tip kožne izrasline, što može dovesti do nepotrebnih medicinskih postupaka.
Molekula može pomoći kod opadanja kose
Dr. Maksim Plikus, profesor na Sveučilištu Kalifornije u Irvinu, proveo je istraživanje o dlakama koje rastu iz madeža. Prema njegovim nalazima je pojava dlake u madežu uobičajena i najčešće bezopasna.
Pilkus tvrdi da melanociti u madežu mogu stimulirati rast dlake, što objašnjava zašto su dlake u madežima ponekad tamnije ili grublje. Dodao je da sama prisutnost dlake u madežu ne povećava rizik od razvoja melanoma.
"Ako se dlaka pojavi iznenada u postojećem madežu ili ako se madež s dlakom počne mijenjati, to bi mogao biti znak za zabrinutost", rekao je profesor Plikus i naglasio važnost redovitog praćenja madeža i konzultacije s dermatologom u slučaju bilo kakvih promjena.
Proveo je istraživanje u kojem je mogao simulirati rast dlake kod miševa koristeći molekulu koja se nalazi u dlakavim madežima (osteopontin). Ta molekula se nalazi u grupi melanocita iz kojih raste i kosa, i djeluje regenerativno na uspavane folikule dlake, što zauzvrat stimulira rast kose.
Plikus smatra da ovo otkriće može pomoći u borbi protiv opadanja kose kod ljudi.
"Kada madeži počnu rasti, prirodno će proizvesti dlake koje imaju kvalitete kose koju je osoba imala kada je bila mlađa. Bit će iste debljine, dužine. Bit će ravne ili kovrčave", objasnio je on.
Koliko često se treba ići na pregled madeža?
Američka akademija za dermatologiju preporučuje godišnji pregled kože kod dermatologa za osobe s povećanim rizikom od raka kože. To uključuje osobe sa svjetlijom puti, plavim ili zelenim očima, plavom ili crvenom kosom te one s obiteljskom poviješću raka kože.
Osobe bez povećanog rizika trebale bi obaviti pregled svakih nekoliko godina. Međutim, važno je i samostalno pregledavati kožu jednom mjesečno i obratiti se liječniku ako primijetite bilo kakve sumnjive promjene.
Veličina madeža može varirati, ali većina ih je manja od 6 mm u promjeru. Međutim, neki madeži, posebno urođeni, mogu biti znatno veći. Dlake koje rastu iz madeža obično nisu ništa duže ili deblje od normalnih dlaka na tijelu. Međutim, ponekad mogu biti tamnije ili grublje od okolnih dlaka. U ekstremnim slučajevima, dlake mogu narasti do nekoliko centimetara u duljinu.
POGLEDAJTE VIDEO: Italija će surogat majčinstvo kažnjavati s milijun eura. Kako je kod nas? 'Imam pacijentice koje su se odlučile na to'
