Od početka pandemije, sve je više dokaza da COVID-19 može imati dugoročne zdravstvene posljedice, jer su dolazila izvješća o ljudima koji pate od iscrpljujućih učinaka bolesti nekoliko mjeseci nakon zaraze.
Sada je jedno od najvećih ispitivanja ove vrste, procjenjujući više od 230.000 ljudi u SAD-u, otkrilo da je svaki treći preživjeli od COVID-a dobio neurološku ili psihijatrijsku dijagnozu u roku od šest mjeseci od zaraze, dodajući ovo na sve veći popis posljedica "dugoga COVID-a".
Nalazi objavljeni u časopisu "Lancet Psychiatry" također su potvrdili da pacijenti s COVID-om imaju veću vjerojatnost da će bolovati od moždanih bolesti u usporedbi s pacijentima koji su patili od drugih bolesti dišnoga sustava, prenosi IFL Science.
"To su stvarni podaci velikoga broja pacijenata. Oni potvrđuju visoku stopu psihijatrijskih dijagnoza nakon COVID-a i pokazuju da se javljaju i ozbiljni poremećaji koji utječu na živčani sustav (poput moždanog udara i demencije). Iako su potonji puno rjeđi, značajni su, posebno kod onih koji su imali ozbiljnu infekciju koronavirusom", rekao je glavni autor studije, profesor Paul Harrison s Odjela za psihijatriju na Sveučilištu Oxford.
"Iako su pojedinačni rizici za većinu poremećaja mali, učinak na cijelu populaciju može biti značajan za zdravstvene i socijalne sustave zbog razmjera pandemije i činjenice da su mnoga od ovih stanja kronična. Kao rezultat toga, zdravstveni sustavi moraju imati resurse koji će se nositi s predviđenom potrebom, kako unutar usluga primarne, tako i sekundarne zaštite", dodao je.
Najčešći su anksiozni poremećaji
Nova studija proučavala je elektroničke zdravstvene kartone 236.379 pacijenata s COVID-om iz SAD-a i uspoređivala ishode s dvjema drugim bolestima: 105.579 pacijenata s dijagnozom gripe te 236.038 pacijenata s dijagnozom bilo koje vrste infekcije respiratornog trakta.
Otkrili su da je kod 34 posto COVID pacijenata dijagnosticirano neko neurološko ili psihijatrijsko stanje u roku od šest mjeseci od infekcije. Za 13 posto tih pacijenata bila je to prva neurološka ili psihijatrijska dijagnoza u životu.
Najčešća psihijatrijska stanja bili su anksiozni poremećaji, praćeni poremećajima raspoloženja, poremećajima ovisnosti i nesanicom. Iako su neurološki ishodi bili niži, zabilježeni su: krvarenje u mozgu, ishemijski moždani udar i demencija.
Komentirajući rezultate rada, profesor Simon Wessely, ravnatelj psihijatrije na King's Collegeu u Londonu, rekao je: "Ovo je vrlo važan rad. Potvrđuje izvan svake razumne sumnje da COVID-19 podjednako utječe i na mozak te um pacijenta. Neki su učinci bili više poznati (povećana stopa moždanih udara i anksioznih poremećaja), a drugi manje - demencija i psihoza, na primjer."
Uzimajući u obzir dob, spol, etničku pripadnost i postojeća zdravstvena stanja, istraživanje je također otkrilo da pacijenti s COVID-om imaju 44 posto povećan rizik od neuroloških ili psihijatrijskih stanja u odnosu na one koji su preboljeli običnu gripu.
Što se događa nakon šest mjeseci?
Budući da je ova studija bila promatračke naravi, ona ne može pružiti uvid u to koji mehanizmi mogu biti uključeni, a kako se usredotočila na američku populaciju, morat će se učiniti više na dešifriranju nalaza i kako oni utječu na ljude u drugim zemljama.
Uz to, buduća bi istraživanja također trebala ispitati kako prolaze čimbenici rizika za neurološka ili psihijatrijska stanja kod onih koji imaju samo blagi COVID-19. Ipak, nova otkrića su od velike važnosti.
"Naši rezultati pokazuju da su bolesti mozga i psihijatrijski poremećaji češći nakon COVID-a nego nakon gripe ili drugih respiratornih infekcija, čak i kada su pacijenti imali druge čimbenike rizika", kazao je suautor studije dr. Max Taque.
"Sada moramo vidjeti što se događa nakon šest mjeseci. Studija ne može otkriti sve uključene mehanizme, ali ukazuje na potrebu hitnih istraživanja koja će ih identificirati s ciljem prevencije ili liječenja", zaključio je on.
