Simptomi anksioznosti i tjeskobnih stanja ponekad nisu uvijek očiti jer se često razvijaju polako tijekom vremena i, obzirom da svi osjećamo neku tjeskobu u različitim trenucima života, teško je znati koliko je previše.
'Normalna' razina anksioznosti često je ograničena vremenom i povezana sa stresnim situacijama ili događajima, poput razgovora za posao. Anksioznosti kod ljudi s anksioznim stanjem češća je i upornija i nije uvijek povezana s očitim izazovom te utječe na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje. Dok svako od anksioznih stanja ima svoje jedinstvene značajke, postoje neki uobičajeni simptomi:
- fizički simptomi: napadaji panike, iznenadni hladni i vrući znoj, brzi otkucaji srca, stezanje u prsima, brzo disanje, nemir ili osjećaj napetosti, nervoza...
- psihološki simptomi: pretjeran strah, briga, opsesivno razmišljanje, strah da će se uvijek dogoditi najgore
- ponašanje: izbjegavanje situacija zbog kojih se osjećate tjeskobno, što može utjecati na fakultet, rad ili društveni život
Ponašanje na previše prestrašen način, stvara fiziološko, psihološko i emocionalno stanje anksioznosti. Anksioznost 'aktivira' odgovor tijela na stres, koji je napor za tijelo. Zato su ustvari simptomi anksioznosti isti kao i simptomi stresa.
Svako tijelo je kemijski jedinstveno, pa se simptomi anksioznosti mogu razlikovati po vrsti, broju, intenzitetu, trajanju i učestalosti. Na primjer, jedna osoba može imati samo jedan ili nekoliko blagih simptoma anksioznosti, dok druga osoba može imati sve simptome anksioznosti u velikoj jačini. Sve su varijacije moguće.
Simptomi anksioznosti i anksioznog poremećaja su isti. Jedina razlika između njih bila bi da, kako se anksioznost i njegova upornost povećavaju, tako će se povećati broj, vrsta, intenzitet, učestalost i trajanje simptoma anksioznosti. Inače, oni su isti.
Kako možete znati je li vaša povremena anksioznost prešla u poremećaj? Nije lako. Anksioznost dolazi u mnogim različitim oblicima - kao što su napadaji panike, fobije i socijalna anksioznost - a razlika između službene dijagnoze i "normalne" tjeskobe nije uvijek jasna. Sumnjate li da ste anksiozni, javite se svom obiteljskom liječniku koji će utvrditi koji su vam daljni koraci. Liječenje može biti lijekovima ili psihoterapijski.
Pročitajte još:
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
