Sadrži i značajne količine vitamina B2, nužnog za pravilno stanično disanje i dobivanje energije iz ugljikohidrata, masti i nekih aminokiselina.
Riboflavin je vitamin koji svojim djelovanjem pomaže i djelovanje ostalih dvaju vitamina B-skupine: tiamina (vitamin B1) i piridoksamina (vitamina B6). Jogurt daje i vitamin B12 koji je, među ostalim, prijeko potreban za rast i razvoj stanica, za pravilno sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca i za održavanje živčanog sustava.
Jogurt je niskokalorična namirnica i, ovisno o vrsti mlijeka iz kojeg je spravljen, može imati i različitu kalorijsku vrijednost. Tako, primjerice, 100 grama jogurta od punomasnog mlijeka sadrži oko 150 kcal (627 kJ), dok onaj dobiven vrenjem nemasnog mlijeka sadrži samo 45 kcal (190 kJ).
Dodatak voća i šećera nemasnom jogurtu, dakako, povećava kalorijsku vrijednost, pa tako nemasni voćni jogurt uz dodatak jagode ima energetsku vrijednost od približno 70 kcal (300 kJ).
U jogurtu su prisutne na tisuće mliječnih bakterija koje u procesu vrenja stvaraju mliječnu kiselinu, a na razini crijeva potiču stvaranje zdrave bakterijske flore. Sposobnost i kapacitet fermentiranog mlijeka i jogurta da imaju stimulirajući i zdrav utjecaj na organizam, zapravo najviše ovisi o broju živućih mikroorganizama u proizvodu.
Interes znanstvenika usmjeren je posebno prema dvjema bakterijskim vrstama, za koje se smatra da mogu zadovoljiti i najveća očekivanja: to su Bifido bacterium i Lactobacillus acidophilus. Te su dvije bakterije normalno prisutne u crijevnoj flori čovjeka, zajedno s ostalim bakterijama koje sudjeluju u održavanju bakterijske ravnoteže organizma. Nazivamo ih još i 'protektivnim ili zaštitnim agensima ili čimbenicima', piše Slobodna Dalmacija.
Ti su mikroorganizmi u stanju 'kolonizirati' crijevo, 'prilijepiti' se na sluznicu crijeva i djelovati kao antagonisti ('suparnici') prema patogenim bakterijama koje uzrokuju infekciju.
Posebno se vrsta Bifido bacterium pokazala vrlo otpornom na djelovanje želučane kiseline i otporna je prema pojedinim proteolitičkim enzimima koji se luče u želucu i duodenumu. Ova bakterijska vrsta štiti od napada proljeva, održava ravnotežu mikroflore crijeva, smanjuje 'štetu' koja nastaje nakon terapije antibioticima.
I Lactobacillus acidophilus odolijeva djelovanju želučane kiseline i do crijeva dolazi nerazložen. Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus rhamnosus prianjaju uz sluznicu crijeva i ne dopuštaju ostalim bakterijama, koje mogu biti patogene, pristup sluznici. Time izravno, poput neke vojske, štite crijevnu sluznicu.
Uz to, Lactobacillus acidophilus potiče djelovanje stanica leukocitne loze – makrofaga. Makrofazi su sposobni potpuno uništiti ili pak inaktivirati djelovanje mikroorganizama opasnih i štetnih za naše zdravlje.
Takvi proizvodi, ako se svakodnevno koriste u odgovarajućoj količini (djeca 1,5 dl; odrasli 3 dl), imaju zaštitni i stimulativni učinak na zdravlje cjelokupnog organizma.
