Reumatoidni artritis je teška upalna, kronična bolest vezivnog tkiva. Događa se jer imunološki sustav napada hrskavično tkivo, kosti, a ponekad i unutarnje organe. Osim šaka i stopala, upala može zahvatiti zaglavke, ramena, koljena i gležnjeve. Bez obzira na promjenu života radi ovog poremećaja, oboljeli mogu imati kvalitetan i dug život.
Uništavanjem kolagena razaraju se kosti i hrskavice
Proces poremećaja reumatoidnog artritisa počinje u membrani koja omotava zglob, a naziva se sinovija. Ona je ispunja tekućinom za podmazivanje zgloba, a i daje hrskavici hranjive tvari i kisik. Hrskavice su glatko tkivo koje oblaže krajeve kostiju, a sačinjava ih kolagen, strukturni protein tijela koji tvori mrežu vlakana i tako podupire zglobove. U poremećaju reumatoidnog artritisa upalni proces zahvaća sinoviju pa postupno razara kolagen i konačno razara samu kost. Razaranje kosti će biti jače kad se tekućina i upalne stanice nagomilavaju u sinoviji pa tvore panus, izraslinu. Ta izraslina tada stvara više enzima i još lakše se razara obližnja hrskavica i zahvaćeno područje. Ovim procesom se upala stalno ponavlja, ali i oštećuje organe u drugim dijelovima tijela.
Uzrok i dalje nije poznat
Iako uzrok bolesti i dalje nije poznat, smatra se da je okidač za nastanak kombinacija nekoliko različitih čimbenika. Neki od njih su abnormalni autoimuni odgovor, genetske predispozicije te infekcije bakterijama ili virusima. Do upalnog procesa dolazi kao odgovor imunološkog sustava koji se bori protiv infekcije, mobilizira bijele krvne stanice koje oslobađaju tijelo od svih stranih proteina kao što su na primjer virusi. Ako dođe do nakupina bijelih krvnih stanica, nastat će ozljede ili infekcije. Smatra se kako će defekti genetske prirode podržavati proces i pojačati nastanak ovog samorazarajućeg stanja. Do sada je ispitano mnogo bakterija i virusa, no ispada kako niti jedan ne predstavlja primarni okidač autoimune reakcije i time naknadnog razornog upalnog procesa. Iako se ne zna uzrok, zna se da je reumatoidni artritis češći kod žena nego kod muškaraca, i to u odnosu 3:1. Razvija se češće kod ljudi od 30-60 godina, a učestalost raste starenjem.
Zanemarivanje simptoma dovodi do težih slučajeva bolesti
Kako bi se razaznalo da se radi o reumatoidnom artritisu, treba se napraviti temeljita procjena svih tegoba, fizikalni pregled i mnogi laboratorijski testovi.
Ako se sumnja na ovaj poremećaj, ovo su simptomi koji se pojavljuju:
- trajanje simptoma barem šest tjedana
- jutarnja ukočenost u trajanju od jednog sata (najmanje)
- upala zgloba najmanje triju zglobnih razina uz izljev i oteklinu u trajanju od 6 tjedana
- upala zglobova šake - ručnog zgloba, malih zglobova dlana, prstiju šake - u trajanju od 6 tjedana
- simetrične otekline i zahvaćeni zglobovi u trajanju od najmanje 6 tjedana
- potkožni čvorići
- radiološke promjene
- pozitivan nalaz RF-a (reumatoidnog faktora)
Bolest se razvija sporo, a tijek joj je lagan i progresivan. U početku se pojavljuju simptomi malaksalosti, slabog apetita i umora, a tek u iznimnim slučajevima može doći do naglih napada i upale jednog ili više zglobova. Nakon početne faze u kojemu se pojavljuju opći simptomi, nastaju oni karakteristični za reumatoidni artritis - ukočenost ujutro, zglobova prstiju i šake. Glavna karakteristika radi koje se sumnja na ovu vrstu artritisa je simetričnost otekline zglobova. U početku se razgibavanjem mogu smanjiti bolovi, ali se oni ponovno vraćaju idućeg jutra, a s vremenom ne nestaju.
Drugi važan simptom je bol koja se osjeća u zglobovima, a u početku je prisutna samo periodički uz neke kretnje. Ova bolest može zahvatiti i unutarnje organe, a promjene se zapažaju na plućima i srcu - perikarditis i pleuritis. Moguća je i anemija, trombocitopenija i granulocitopenija.
Liječenje i prevencija izvode se promjenom načina života
Reumatoidni artritis liječi se lijekovima ili promjenom načina života, ali ne postoji odgovarajući program liječenja. Kod većine terapija lijekovima cilj je smanjenje upalnog procesa i sprječavanje oštećenja kostiju i ligamenata zglobova. U početku se koriste nesteroidni antiinflamatorni lijekovi koji smanjuju upalu i bolove, iako kod njih postoje neke nuspojave kao što su probavne smetnje. Tradicionalno se mogu koristiti i antireumatici polaganog djelovanja koji mogu dugoročno poboljšati tjelesne funkcije. Mogu se koristiti i kortikosteroidi koji će kratkoročno poboljšati stanje i ne smiju se koristiti dugoročno kako ne bi izazvali druge neželjene posljedice.
Kako bi prevenirali nastanak reumatoidnog artritisa potrebna je svakodnevna tjelovježba, rastezanje, kontrola težine, zdrava prehrana te mnogo opuštanja tijela.
Reumatoidni artritis dijeli se na dva tipa, od kojih je tip 1 rjeđi. On ne ostavlja trajnu invalidnost, a traje nekoliko mjeseci. Tip 2 traje godinama, a ponekad i doživotno te može uzrokovati invalidnost. Oboljenje može dovesti do deformiranja zgloba i zahvaćanja živaca. Visok je rizik od pojave hematoloških tumora. Zato je nužno da se pri pojavi prvih simptoma javite liječniku.
