Pogledate li grupe hrvatskih tinejdžera pri odlasku u školu možete primijetiti da svaki drugi ujutro pali cigaretu. Pušenjem pokušavaju doći u svijet odraslih, no ni ne shvaćaju da umjesto zrelosti uzrokuju tek starenje organizma, uključujući i propadanje mozga.
Nova studija s više od 8.800 osoba u dobi od 50 godina pokazuje da pušenje utječe na oštećenje pamćenja, probleme s učenjem i razmišljanjem. Iako sa starenjem obično dođe do opadanja moždanih funkcija, ovaj proces se dramatično ubrzava ako pušite.
Istraživači iz Velike Britanije su pokušavali utvrditi vezu između vjerojatnosti srčanog ili moždanog udara i zdravstvenog stanja mozga. Podaci su prikupljeni od ispitanika u dobi od 50 godina, koji su potom ponovno testirani nakon četiri i osam godina. Uzeli su u obzir i učinke visokog krvnog tlaka i težine na dugoročno zdravlje mozga. Međutim, pušenje je uzrokovalo najdramatičnije rezultate.
Buduća istraživanja ipak bi se trebala više usredotočiti na kumulativne rizike, a ne na pojedinačni faktor rizika, zaključili su britanski znanstvenici.
'Kognitivna pad s godinama se može razviti u demenciju, a otkrivanje svih čimbenika koji su povezani s ovim padom može biti presudno za pronalaženje načina za sprečavanje demencije', rekao je dr. Simon Ridley, iz Alzheimerove Research UK.
Dr. Joseph DiFranza s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Massachusetts u Sjedinjenim Državama, ispitivao je gotovo 700 učenika koji su na početku istraživanja imali između 12 i 13 godina. 'Prije se smatralo da djeca mogu postati ovisna o duhanu tek nakon dvije godine — pod uvjetom da svaki dan popuše najmanje pola kutije cigareta. No neka djeca postala su ovisna svega nekoliko dana nakon što su počela pušiti. Pretpostavljam da se u mnogim slučajevima ovisnost o nikotinu javlja već nakon prve cigarete', rekao je dr. DiFranza te pojasnio da tinejdžeri lakše mogu postati ovisni o nikotinu zato što im je mozak još uvijek u fazi razvoja.
