Mobing uopće nije novi fenomen. Nešto novija nam je tek riječ koja opisuje ovo psihološko zlostavljanje i manipuliranje na poslu te to što je problem u porastu. Ima različite oblike, no uvijek ga prate ozbiljne posljedice na pogođenu osobu i društvo.
Osobe na koje se zlostavljači usmjere mogu razviti različite psihološke smetnje, nervozu, nesanicu, umor, stres, depresivna stanja, iznemoglost, a u nekim slučajevima i suicidne misli. Mnogi na koncu nisu u stanju raditi jer se doslovno fizički ili psihički razbole pa uz zdravstveni osjete i financijski gubitak, objašnjavaju na stranicama američke udruge Psychological Harassment.
Postupci i situacije tipične za mobing
U nekim slučajevima uzrok mobinga je prevelika količina posla, nerealistični zahtjevi poslodavca, uskraćivanje informacija i sredstava, svojevoljno oduzimanje odgovornosti, javno sramoćenje, redovito prisiljavanje na prekovremene radne sate, favoriziranje pojedinaca i nepotizam, pretjerani natjecateljski duh, dezorganizacija, kontradiktorni zadaci i nejasni zahtjevi, zadaci koji nemaju nikakav cilj, neprestane prijetnje i nepoštivanje ljudskog dostojanstva, nedostatak komunikacije i zastrašivanje.
Ovdje je prije svega riječ o psihološkom nasilju, mada u nekim slučajevima može doći i do fizičkog. Verbalno zlostavljanje najčešća je forma psihološkog nasilja. A cilj je poniziti i oslabiti moral pojedinca ili cijele grupe.
•Pismeno zabilježite svaki mobing nasrtaj i arhivirajte sve pismene dokumente. •O onome što vam se događa obavijestite osobu iz vaše radne sredine u koju još uvijek imate povjerenja, a ako takva osoba ne postoji, s povjerenjem se obratite aktivistu nekog od udruženja za zaštitu ljudskih prava, za jednakost spolova ili sl. •Otvoreno razgovarajte s osobom koja vas zlostavlja o njenom ponašanju i postupcima. •Budite ljubazni sa zlostavljanom osobom, razgovarajte s njom, pomozite joj. •Recite zlostavljačima neka prestanu sa svojim ponašanjem. •Ne dajte se uvući u mobing ponašanje! •Požalite se osobi koja Vam je izravno nadređena. •O svemu biste trebali moći obavijestiti kadrovsku službu i upravu poduzeća. •U slučaju pojave psihičkih ili tjelesnih poremećaja, potražite savjet psihologa, psihijatra, liječnika. •Potražite savjet pravnika koji se bavi radnim pravom. •Trenirajte komunikacijske vještine! •Trenirajte tehnike relaksacije.
Tko, koga, zašto?
Mobing obično provode nadređeni (svoje ponašanje opisuju/opravdavaju tek kao oblik čvršćeg vodstva) protiv pojedinca ili veće grupe. Može doći i do organizacijskog psihološkog nasilja, kada veći broj osoba progone jednu. U oba slučaja 'meta' neprestano prima negativne komentare, protiv nje koriste sarkazam, prijete, insinuiraju, pokušavaju je poniziti, šire lažne informacije o osobi i žele je društveno izolirati.
Mobing je način na koji možete uništiti osobu bez korištenja fizičkih sredstava, riječ je o psihološkom ratu živaca kojim se želi izmoriti, protjerati i manipulirati. Znanstveno proučavanje mobinga predvodio je dr. Heinz Leymann psihijatar koji je na švedskom Sveučilištu Umeå objavljivao radove u ranim 1980-ima. Mobing je u zadnjih 20 godina postala dobro poznata riječ u mnogim zemljama.
Norveški i švedski znanstvenici proučavali su sličnost PTSP-a kod različitih traumu i ustanovili da žrtve mobinga reagiraju slično kao silovane žene - obje grupe osjećaju neprestanu prijetnju. 'Dok je god nasilnik na slobodi, žena može biti iznova napadnuta. A dok god osoba koja je žrtva mobinga ne dobije adekvatnu zaštitu, može očekivati nove nasrtaje. Ovi se pojedinci nalaze pod produženim stanjem stresa. Umjesto akutne PTSP reakcije njihova je kronična jer je neprestano potiče novo zlostavljanje koje im, jer su pritisnuti socioekonomskim faktorima, dodatno oštećuju samopouzdanje i zdravlje,' pisao je dr. Heinz Leymann.
Zlostavljači - o kakvim je osobama riječ?
Iako je među šefovima navodno veći postotak sociopata nego među generalnom populacijom, šefovi koji provode mobing ne moraju biti sociopati. Ozbiljno proučavanje fenomena fizičkog mučenja pokazalo je da bi potaknu li ih 'povoljnim' okolnostima većina ljudi (a ne samo tipični zlikovci, kako se to obično misli) bila spremna fizički mučiti druge. Kod psihološkog zlostavljanja doći do te mentalne faze je još lakše, posebno jer tome pogoduje natjecateljsko poslovno okruženje, karijerizam i 'pritisak uprave'. Naime, mobing se često provodi pod krinkom normalnog poslovnog ponašanja. S vremenom se ova gruba komunikacija uvrježuje i opravdava potrebom za većom efikasnošću.
Na stranicama eurofound.europa objašnjavaju što ipak nije mobing. Ukoliko je riječ o izoliranom incidentu ili su obje strane u sukobu jednake moći, ne radi se o mobingu.
Vezani članci:
arti-201109231122006 arti-201107200519006
