Papa-test
Papa-test iznimno je važan medicinski test za sve žene starije od 21 godinu jer štiti bolje od cjepiva protiv HPV-a. Dakako, i seksualno aktivne mlađe djevojke trebaju napraviti ovaj test, počevši od treće godine nakon prvog seksualnog odnosa. Test je 50-ih godina prošlog stoljeća osmislio dr. George Papanicolaou , koji je zapazio abnormalne promjene u stanicama grlića maternice koje mogu dovesti do raka grlića maternice. Rak se može tretirati u ranoj fazi razvoja jer kancerogene stanice rastu relativno sporo. Međutim, ako žena ne ide na godišnje preglede, a to traje više godina, može doći do razvoja raka koji se teško liječi. U Hrvatskoj zbog ovog propusta umre oko 100 žena godišnje. Prije uvođenja Papa-testa rak grlića maternice bio je vodeći uzročnik smrti od raka kod žena.
Mamogram
Kad se treba naručiti za prvu mamografiju? Jedna grupa stručnjaka preporuča nakon 40., dok druga smatra da je dovoljno ako krenete s 50 godina (ova grupa zastupa kasniju dob jer smatra da je rizik od izlaganja zračenju veći od koristi koju pruža ranije testiranje). Ipak, ukoliko u obitelji imate bliske srodnike koji su oboljeli od raka dojke, na pregled možete otići i ranije. Mamografija je sigurna, relativno bezbolna i nužna za dijagnosticiranje rane faze raka dojke – one koju ne možete napipati rukom i koja se još uvijek može relativno uspješno liječiti.
Ukoliko se rak ustanovi u tako ranoj fazi, postotak preživljavanja nakon pet godina iznosi 96 posto, pokazuju podaci američkog National Breast Cancer Foundationa.
Denzitometrija – testiranje gustoće kostiju
Ovo je jednostavna i bezbolna metoda, a preporuča se svim ženama starijim od 65 godina. Dobro je da se testiraju i mlađe žene koje su imale zahvat histerektomije. Denzitometrija se zasniva na mjerenju snopa rendgenskog ili mekog gama-zračenja nakon prolaska kroz tkivo i izračunavanja razlike između zadržavanja u kostima i u mekom tkivu. Test gustoće kostiju ili denzitometrija određuje imate li osteoporozu ili ste u opasnosti da je dobijete. Test gustoće kostiju mjeri koliko grama kalcija i drugih minerala ima u kostima. Prilično točno može predvidjeti rizik od prijeloma. Rutinsko praćenje svake dvije godine potrebno je ukoliko se sumnja na značajnije promjene gustoće kostiju. Ipak, ne treba pretjerivati s testiranjem jer tijelo pamti svaku dozu zračenja kojemu je izloženo.
Mjerenje tlaka
Povišeni krvni tlak je onaj kojem su vrijednosti iznad 140/90 mm Hg. Ovu vrijednost prihvatili su liječnici 1997. godine na svjetskoj konferenciji o hipertenziji u Montrealu, a do tada se smatralo da je povišeni krvni tlak prisutan tek kad su vrijednosti veće od 160/95. Ukoliko tlak mjerite kod kuće, imajte na umu da je on niži nego kad vam ga mjeri liječnik u ordinaciji. Stoga vrijednost od 135/85 odgovara tlaku 140/90 kod liječnika.
Dakako, tlak može biti i prenizak, pa osoba zbog toga može osjećati slabost ili imati glavobolje. Na što ukazuju ove brojke? Prva se odnosi na sistolički tlak, tj. visinu tlaka u arterijama kad se srce stegne i tjera krv u aortu. Druga brojka označava dijastolički tlak – onaj koji nastaje između pojedinih otkucaja srca.
Mjerenje tlaka vas može navesti da promijenite loše životne navike koje su do toga dovele, primjerice pušenje, nezdrava i obilna prehrana ili nedostatak sna.
Testiranje na spolne bolesti
Ako sumnjate da ste dobili seksualno prenosivu bolest, odmah posjetite liječnika. Bilo kakav neobičan vaginalni iscjedak treba vas potjerati ginekologu. To ne znači da imate spolno prenosivu bolest, možda je riječ o nekoj drugoj infekciji koja također zahtijeva liječenje.
Mjerenje kolesterola
Mjerenje kolesterola može pomoći u procjeni osobnog rizika za razvoj cirkulatornih bolesti. Preporuča se da se odrasle osobe testiraju barem svakih pet godina. Izmjerite HDL, LDL i trigliceride. Imajte na umu da neke bolesti utječu na testiranje, pa ono zbog toga nije pouzdano. Trudnice ne bi trebale mjeriti kolesterol tijekom trudnoće jer trudnoća povećava razine kolesterola.
Kolonoskopija
Pregled debelog crijeva trebali biste napraviti u kasnim 40-ima ili ranim 50-ima. Kolonoskopiju svakako obavite kad napunite 50, te je ponavljajte svakih 10 godina. Ukoliko imate neke faktore rizika, liječnik vas može uputiti na testiranje i ranije.
Test na skriveno (okultno) krvarenje u stolici
Testiranje uzorka stolice preporučuje se već s 50 godina, a treba ga ponavljati svake godine. Testiranje stolice (blata) na okultno (skriveno, oku nevidljivo) krvarenje nužno je u prevenciji raka debelog crijeva. Redovita testiranja smanjuju smrtnost od ovog oblika raka. Testom se utvrđuje postoji li krvarenje iz probavnog trakta, iako krv u stolici nije vidljiva golim okom. Test može biti i lažno pozitivan, uglavnom kod osoba s hemoroidima te žena s menstruacijom. Ovo krvarenje u probavnom traktu mogu uzrokovati i neki lijekovi, kao što je aspirin, te veće količine crvenog mesa. Stoga se aspirin i slični lijekovi ne smiju piti dva dana prije testiranja.
Rana dijagnoza raka debelog crijeva povećava preživljavanje duže od pet godina u više od 90 posto slučajeva. Međutim, rana dijagnoza moguća je samo u 39 posto slučajeva. Redovito testiranje najbolji je način sprečavanja razvoja raka.
Pregled madeža
Čak i ako ne sumnjate na rak, dobro je otići na pregled. Nije dug, a liječnik vam može pojasni nešto što vas brine.
Testiranje šećera u krvi
Nakon 45. godine mjerenje glukoze u krvi treba provoditi svake tri godine. Standardni dijagnostički test je mjerenje glukoze u plazmi natašte (nakon osam sati gladovanja). Test tolerancije glukoze je složeniji. Prvo se testira koncentracija glukoze natašte, a zatim se nakon dva sata uzimanja posebne otopine glukoze testira krv. Testiranjem glikoliziranog hemoglobina ispituju se koncentracije hemoglobina A1c (HbA1c), što govori o prosječnoj koncentraciji glukoze u krvi kroz zadnjih par mjeseci.
Muči li vas povišen tlak, kardiovaskularne bolesti ili niz drugih faktora rizika, kao što su pretilost, stariji ste od 45 godina, imali ste epizodu dijabetesa tijekom trudnoće ili imate obiteljsku anamnezu bolesti, liječnik može primijeniti jednostavan krvni test koji će pokazati imate li rizik od razvoja dijabetesa. Gubitak pet do osam kilograma može prepoloviti šanse za dobivanje dijabetesa.
Testiranje sluha
Gubitak sluha je učestali problem. Nakon što navršite 50 godina, testirajte sluh svakih 10 godina. Naime, više od 30 posto osoba starijih od 65 pati zbog znatnog slabljenja sluha.
