Prehranu koja se sastoji od približno 3000-4000 kalorija, od 5-8 obroka na dan... Sve se to čini lijepo, ali 10 jaja na dan (BEZ žumanjka), pola kile piletine, zobene pahuljice, posni sirevi, tunjevine, riža, razni orašasti plodovi, tjestenina, povrće (mahunarke), se baš ne sviđaju mojim roditeljima, i uz sve to korištenje suplemenata kao što su whey, kreatin i glukoza. Mislim da ne muči samo mene ovaj problem, nego i mnoge druge koji su odabrali ovaj sport u kojem se sve ulaže u sebe, svoje zdravlje, tijelo... To nije kao nogomet, košarka ili neki drugi sport gdje na kraju ne igraš za sebe, nego za druge. Rezultati idu drugima u džep, a bodybuilding je sport gdje ulažeš samo i samo u sebe. Naravno u granicama normale, bez anabolički steroida! To ti ostaje cijeli život. Ovom prilikom želim doznati šta Vi kažete na bodybuilding prehranu, jer vi najbolje poznajete tijelo čovjeka, tj. kakve učinke hrana ima na njega.
Kao što postoje razlike u prehrani vegatarijanaca, trudnica, nogometaša, tako postoje i razlike u prehrani bodybuildera i teško je općenito reći hoće li ta prehrana biti zdrava ili ne. To naravno ovisi o prehrambenim navikama i pravilima kojih se osoba pridržava, a koja se razlikuju prema izvorima i mentorima od kojih je osoba učila.
Uvijek je važno paziti na odabir visokovrijednih namirnica, koje ćete prilagođavati svojim treninzima i koje će poslužiti kao izvor složenih ugljikohidrata, esencijalnih aminokiselina, masnih kiselina, vitamina, minerala i tekućine, prijeko potrebnih u sportu kojim se bavite. Prehranu treba prilagoditi tako da pružite potporu svojim mišićima kroz punjenje zaliha glikogena, s čim ste vjerujem, jako dobro upoznati.
Ono što smatram važnijim spomenuti, to je unos proteina koji je tradicionalno u bodybuilding prehrani pretjeran, bez obzira što on dolazi iz 'dobrih' ili nemasnih izvora. Naime, za prosječnog čovjeka potreba za proteinima je oko 1 g/kilogramu tjelesne mase (0,8-1,2). Kod većine sportaša slabijeg intenziteta nema potrebe za povećanjem unosa. Ono što utječe na krajnji rezultat jeste dostupnost ugljikohidrata. Kod sportova u kojima se traži izdržljivost, potreban unos proteina jeste 1,2-1,4g/kg TM, a u sportovima gdje se traži snaga 1,6-1,7 g/kg TM. Iznimno su povećane potrebe do 2 g/kg TM (kao npr. za pripreme za 'Tour de France').
Usporedimo li to s prosječnom bodybuliding prehranom, gdje je visokoproteinska prehrana popularna, jasno je da govorimo o puno manjem unosu proteina. Međutim, dugotrajna visokoproteinska hrana može predstavljati opterećenje za bubrege te je u korelaciji s mineralnim gubitkom, osteoporozom, bolestima srca i nekim vrstama raka. Također, previsoki unos proteina pospješuje diurezu i time povećava mogućnost dehidracije, s obzirom da organizam nastoji izlučiti suvišni dušik urinom. Sjetite se da za dizanje utega mišići koriste glikogen, a ne proteine.
Prema nabrojenim namirnicama rekla bih da birate kvalitetne izvore proteina i masnoća, ali pripazite na njihove količine (npr. 10 jaja, pola kilograma piletine) i sjetite se da je bitna ravnoteža između ulaganja u sebe u smislu tjelesne izdržljivosti, snage, izgleda i mišićne mase te ulaganje u sebe u smislu zdravlja organizma u cjelosti. Pokušajte naći balans, a kod dodataka prehrani uzimajte samo provjerene (proteini sirutke su visokokvalitetni, ali prilagodite ih dnevnom unosu proteina, učinak kreatina je dokazan te je kod dizanja utega upotreba opravdana), uvijek pretražite stručnu literaturu. Upotrebu anaboličkih steroida svakako izbjegavajte. Sretno!
Odgovorila: Jasna Ćerić, magistra nutricionizmasattva-nutricionizam.com
