Stigao je drugi val koronavirusa, a broj zaraženih raste u većini europskih zemalja. U Kanadi je broj dnevnih slučajeva premašio brojke tijekom vrhunca u travnju i svibnju, a Sjedinjene Države suočavaju se s potencijalnim trećim valom. Neke zemlje poput Brazila, Indije i Argentine još uvijek su u prvom valu. Druge zemlje, poput Novog Zelanda, Vijetnama i Singapura uspjele su zadržati širenje virusa. No, drugi je val stigao na sjevernu hemisferu, a zima nije tako daleko.
Kako piše IFLScience, u većini je zemalja broj umrlih manji nego u prvom valu. U međuvremenu smo saznali nešto više o virusu, kao i da drugi val predvode mlađi ljudi koji imaju nižu stopu smrtnosti. Ipak, dugoročni učinci ovog vala tek će se vidjeti. Matematičko modeliranje koristi se za predviđanje širenja bolesti poput Covid-19 i takvi modeli sada moraju uzeti u obzir promjenjivo ponašanje ljudi i zimu koja se približava.
Nepoznati dugoročni učinci
Postoje dokazi da infekcija Covid-19 može dovesti do ozbiljnih srčanih problema koji se trenutno proučavaju. Neki ljudi također imaju oštećenja bubrega, pluća i mozga, a zabilježena su izvješća i o iznenadnoj gluhoći i "moždanoj magli".
Još uvijek ne znamo postoji li imunitet nakon infekcije i hoće li bolest postati endemska. Može biti da je drugi val pokrenut umorom od zaključavanja i osjećajem nepobjedivosti mlade populacije. No, poricanje i racionalizacija, u kombinaciji s oprečnim porukama javnog zdravstva, može dovesti do neposluha stanovništva i pokrenuti velik broj slučajeva zaraze.
Događaji koji su superširitelji
Saznali smo važne aspekte širenja koronavirusa. Pandemiju su u velikoj mjeri pokrenuli događaji koji su bili superširitelji, u kojima pojedinac izravno zarazi nekoliko kontakata. Reproduktivni broj SARS-CoV-2, poznat kao R0, nalazi se između dva i tri, što znači da u prosjeku pojedinac zarazi između dva i tri pojedinca. Varijacija u distribuciji, poznata kao k, pokazala je da neki pojedinci generiraju velik broj sekundarnih slučajeva: manje od 20 posto pojedinaca uzrokuje preko 80 posto infekcija.
Brojni su primjeri superširiteljskih događaja poput širenja zaraze povezanih s klimatizacijom u restoranu u Guangzhouu u Kini, zborske vježbe u okrugu Skagit, država Washington, nedavne ceremonije Rose Garden u Bijeloj kući itd.
Uloga aerosola
Također znamo da se bolest prenosi putem aerosola, a to su male čestice sačinjene od sline ili respiratorne tekućine čija je veličina nekoliko mikrona. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti navode da se bolest uglavnom širi bliskim kontaktom. Također navode da dodirivanje kontaminiranih površina nije uobičajen način širenja koronavirusa.
Od travnja smo saznali da su aerosoli i prijenos u zatvorenim prostorima glavni izvori zaraze. Postoje dokazi da virus može ostati u zraku od 15 minuta do tri sata, a prijenos u zatvorenom prostoru može biti oko 20 puta jači nego na otvorenom.
Brojne studije pokazuju da je prijenos posljedica širenja u zatvorenom prostoru aerosolima. Nedavno istraživanje o 1200 izbijanja zaraza pokazuje da se, osim u slučaju dva incidenta, većina izbijanja dogodila u zatvorenim prostorima, kod kuće i putem obiteljskih kontakata, piše IFLScience.
Treba paziti na ventilaciju
Da bismo smanjili vjerojatnost superširiteljskih događaja u zatvorenom, trebamo obratiti pažnju na ventilaciju. U idealnom bi slučaju većinu aktivnosti trebali provoditi na otvorenom, ali kad to nije moguće, kvaliteta zraka trebala bi biti zajamčena. Ventilacijski standardi poput ASHRAE i MERV-13 trebaju biti obvezni, a kada to nije moguć, prijenosni pročišćivači zraka s HEPA filtrima mogu smanjiti vjerojatnost zaraze.
Također mogu se koristiti detektori ugljikovog dioksida za provjeru kvalitete zraka u zatvorenom. Kako se približava hladno vrijeme, kontrola razine ugljičnog dioksida i vlage u zatvorenom može smanjiti vjerojatnost zaraze.
OTKRIVEN JOŠ JEDAN SIMPTOM COVIDA-19: Ako uočite ovo na svojem tijelu, shvatite to vrlo ozbiljno
Simuliranje ponašanja
Profesor Gabriel Wainer, koji se bavi sustavima i računalnim inženjerstvom, kaže da njegov istraživački tim radi na fleksibilnim metodologijama modeliranja koje su usredotočene na prostorne modele i koje se lako mogu prilagoditi tako da uključe najnovije rezultate istraživanja.
"Izgradili smo razne modele za proučavanje različitih aspekata širenja SARS-CoV-2, uključujući čimbenike povezanosti ili mobilnosti, stope smrtnosti i intervencije. Možemo proučiti potencijalne ishode složenih vladinih politika, poput obveze nošenja maski ili fizičkog distanciranja", rekao je.
Kaže da također mogu istražiti mehanizme kombiniranja osnovnih epidemioloških modela s informacijama o okolišu (zgrade, prijevoz, otvoreni prostori). Utjecaj prostornog položaja na dinamiku modela može se lako vizualizirati kako bi se olakšalo učinkovitije donošenje odluka.
Simulacija okruženja
Drugi aspekt istraživanja tiče se integracije naprednih 3D modela s računalnim modelima širenja bolesti u zatvorenom prostoru. Istraživanje je fokusirano na širenje virusnih čestica kroz sustave grijanja, ventilacije i hlađenja (HVAC) u zgradama. Proučavajući učinak razine vlažnosti u zatvorenom ili učinke nakupljanja virusnih čestica u sobama, možemo bolje kvantificirati rizik od koronavirusa i učinkovitost mjera za ublažavanje rizika.
"Naši napredni modeli koriste ugljikov dioksid kao posrednika za bolest, jer su senzori jeftini i osjetljivi na HVAC sustave i dimenzije prostorije. Ovi modeli mogu pomoći u proučavanju promjena u ventilaciji, nakupljanju virusnih čestica tijekom vremena i utjecaju razine glasovnih tonova u sobi", rekao je Wainer. Ove simulacije mogu pomoći u procjeni rizika od pretrpanih i zatvorenih prostora, kao i bliskih kontakata.
"Naši sljedeći napori trebali bi uključivati modeliranje dugoročnih nuspojava i obraćanje pažnje na pojedinačne interakcije radi proučavanja učinaka zaključavanja, ekonomskih aspekata i nesigurnosti u ljudskom ponašanju. Napredni alati za modeliranje ovih društvenih aspekata potrebni su za prepoznavanje problema i rješenja. Društveni aspekti - uključujući vodstvo, društveno okruženje, stres i načini suočavanja - ne smiju se zanemariti u budućim istraživačkim naporima", upozorava Wainer.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
