Znanstvena mišljenja o učinkovitosti zaštitnih maski za lica mijenjala su se tijekom mjeseci pandemije koronavirusa pa su na temelju njih uglavnom i vlasti određivale jesu li one obavezne ili se samo preporučuju. Član Vladinog znanstvenog savjeta, epidemiolog prof. dr. BrankoKolarić ističe za RTL da su maskice sigurno učinkovite kod širenja respiratornih bolesti, ali samo ako se koriste na pravilan način.
"Maskice su svakako učinkovite kod sprečavanja širenja respiratornih zaraznih bolesti, ali u slučajevima kada se koriste na ispravan način. Ključno je da ih nose svi, a ne samo neki. Posebno je važno da ih nose oni koji su zaraženi. U tom slučaju je zaštita do nekih 70 posto. Ako bi nosili maske svi, i to pravilno – širenje zaraze bi se smanjilo čak i do 95 ili 99 posto", ističe Kolarić za RTL.hr.
Ispravno korištenje maski
"Kada maskice ne koristimo na ispravan način tada one same mogu postati pogodna podloga za zadržavanje raznih mikroorganizama na sebi. Može se postaviti pitanje da li bi s papirnatom maramicom s kojom ste obrisali stol u kafiću obrisali i svoje lice ili se obrisali oko usta, a svjedoci smo kako ljudi upravo maskice odlažu po stolovima u kafićima i nakon toga ih ponovno stavljaju na svoje lice. Svakako pretpostavljam da bi se na takvim maskicama moglo pronaći raznih mikroorganizama", upozorava Kolarić.
"Maskice nikako nije preporučljivo opetovano skidati i stavljati ili nositi oko lakta, ruke, na retrovizoru u automobilu, u džepu, u torbicama, odlagati (privremeno) po stolovima i drugim površinama itd. Ako već postoji namjera maskicu za višekratno korištenje skidati i ponovno stavljati na lice, tada bi bilo preporučljivo za istu imati pripremljenu čistu vrećicu ili malu posudicu u kojoj ćete maskicu čuvati do ponovnog stavljanja na lice", kaže Kolarić.
Upozorava da bi se kirurške maskice za jednokratnu upotrebu nakon korištenja trebale baciti. "Maskica kada se jednom stavi na lice ne bi ju se smjelo više dirati i namještati do trenutka kada ju se skida s lica i odbacuje u otpad. Višekratno korištenje ovih maskica nije preporučljivo."
"Maskice koje su za višekratnu upotrebu (platnene maskica) se također ne bi trebale dirati niti namještati jednom kada se stave na lice, pojam višekratna znači da kada nakon korištenja maskicu skinete stavljate ju u pranje. Višekratno korištenje ovih maskica je moguće, ali bi to svakako trebalo biti nakon pranja", objašnjava Kolarić.
Vani je manji rizik od zaraze
Iako je fizičko distanciranje široko prihvaćeno kao učinkovito u sprječavanju širenja zaraze, još uvijek prevladava zbunjenost oko činjenica koliko lako ljudi mogu zaraziti druge vani. No, sasvim jasno da je rizik od zaraze puno manji vani nego u zatvorenim prostorima.
Kolarić objašnjava da trčanje vani nema rizika ako trčimo na metar udaljenosti od druge osobe. "Rizik prijenosa postoji u bliskom kontaktu: više od 15 minuta na manje od jednog metra vani ili 2 m unutra. Trčanje vani nema rizika ako trčimo na metar udaljenosti od druge osobe", ističe Kolarić.
Istraživanje o prijenosu virusa tijekom američkih prosvjeda organizacije Black Lives Matter ovog ljeta pokazalo je da okupljanja u mnogim američkim gradovima nisu dovela do rasta broja zaraženih, a kao mogući razlozi navode se činjenice da su se održavali vani i da su prosvjednici uglavnom nosili maske.
Kolarić kaže da na prosvjedima ipak postoji rizik za zaražavanje ako se ne držimo razmaka. "Na prosvjedima postoji rizik za zaražavanje ako se ne držimo razmaka, a što je teško osigurati i očekivati", kazao je.
Teretane i fitness centri
Ranije ovog mjeseca, profesor virologije sa Sveučilišta u Nottinghamu Jonathan Ball kazao je da zbog toga što ljudi kada vježbaju "teško" dišu "potencijalno mogu proizvesti kapljice koje mogu zaraziti druge ljude" u zatvorenim prostorijama. S obzirom da mnogo ljudi i dira sprave na kojima se vježba, to potencijalno može povećati rizik od infekcije.
No, Ball je istaknuo da su redovito čišćenje, prozračivanje, održavanje fizičke distance i pranje ruku učinkoviti u smanjenju rizika. Slične preporuke izdao je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. "Iz podataka koje imamo u Engleskoj, nisam vidio da je bilo žarišta infekcije u teretanama i dvoranama", kazao je, piše RTL.
Je li sigurno putovati?
Vlasti često ističu da se ne putuje u regije u kojima ima mnogo zaraženih koronavirusom. No, koliki je rizik da se zarazite dok ste u prijevoznim sredstvima, kao što je, na primjer, vlak?
Tijekom ljeta njemački Deutsche Bahn je proveo istraživanje čiji su rezultati pokazali da kod putovanja vlakom postoji mali rizik za zarazom. Između 29. lipnja i 3. srpnja na antitijela su testirali svojih 1100 zaposlenika, a rezultati su pokazali da je pozitivno bilo samo 1,3 posto zaposlenika koji rade s putnicima i 2,7 onih koji rade sami. Treba napomenuti da je to testiranje provedeno u tjednima kada je bilo jako malo zaraženih općenito.
Čak su i za zrakoplove studije pokazale da je rizik putovanja mali. "Općenito, zrakoplovi su vjerojatno sigurniji od kafića s lošom ventilacijom, gdje otprilike jednak broj ljudi ne nosi maske i govore mnogo i glasno", rekao je virolog sa Sveučilišta u Leicesteru Julian Tang.
Treba li ići u kafiće i restorane?
Jedna od najkontroverznijih tema je treba li u doba globalne pandemije koronavirusa ići u kafiće i restorane. U Njemačkoj je nedavno čelnik Instituta Robert Koch, Lothar Wieler, kazao da su privatna okupljanja u domovima igrala veliku ulogu u povećanju broja zaraženih, dok podaci koje su prikupili sugeriraju da se "mali broj slučajeva može povezati s restoranima, hotelima i uredima". "Mnogo žarišta se pojavilo na privatnim okupljanjima jer su tada ljudi vrlo blizu jedni drugih", kazao je Wieler.
Kolarić ističe da sve bliske kontakte treba smanjiti osim onih nužnih. "Broj zaraženih se kontrolira smanjenjem mogućnosti za bliske kontakte te su prioriteti očuvanje radnih procesa i sustava obrazovanja. Ako uzmemo takva okruženja kao nužne kontakte (tzv. social bubbles) smanjuje se broj osoba koje trebaju u samoizolaciju u slučaju da se netko zarazi. Sva druga mjesta, gdje se susrećemo s ljudima iz drugih okruženja, potencijalno su žarišta novih epidemija. U teretani, kafiću, restoranu, koncertu susrećemo se s ljudima iz različitih poslovnih okruženja te se zaraza širi iz jednog 'social bubblea' u njih nekoliko", zaključuje Kolarić za RTL.hr.
Trebaju li djeca ići u školu i vrtiće?
U proljeće su škole i vrtići diljem Europe, pa i u Hrvatskoj, bile zatvorene u strahu od širenja virusa. No, znanstvenici su otada, uz neke iznimke, sugerirali da škole nisu toliko pogodne za širenje virusa.
Sudeći prema istraživanju koje je provedeno u New South Walesu, a objavljeno je u časopisu Lancet u kolovozu, postoje učinkoviti načini da se rizik infekciju u školama smanji na najmanju moguću mjeru i zbog toga ih se ne treba zatvoriti. "Uz učinkovito praćenje i testiranje kontakata i dobru strategiju praćenja epidemije, djeca i učitelji ne pridonose značajno širenju zaraze kroz boravke u školama", zaključeno je u istraživanju.
Virolog iz Bernhard Nocht Instituta u Hamburgu Jonas Schmidt-Chanasit kazao je u rujnu da "sve indicije pokazuju da škole i vrtići nisu glavni uzrok zaraze". Znanstvenici se sve više slažu i oko zaključka da se na djecu mlađu od 12 godina ne bi trebala odnositi jednaka striktna pravila kao i za onu stariju, kao što to preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
U njihovim smjernicama stoji da samo "djeca od 12 godina i starija trebaju nositi maske pod jednakim uvjetima kao stariji", posebno kada fizičko distanciranje nije moguće ili u tom području postoji veliki prijenos virusa.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
