Prosječna dob u kojoj mladi stupaju u spolne odnose u Hrvatskoj je 16 godina, a čak 30 posto mladih u anketi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je izjavilo kako tada nije koristilo nikakvu zaštitu. Iako je samo jedan rizičan spolni odnos dovoljan za negativne posljedice poput neplanirane trudnoće ili dobivanja spolno prenosive infekcije, malo tko od njih o tome ozbiljno razmišlja. Evo o čemu svatko od nas treba voditi računa kako bismo primjereno čuvali spolno zdravlje.
Korištenje prezervativa
Osnovna je zadaća prezervativa spriječiti prenošenje sjemena, čime se osim neželjene trudnoće, može spriječiti i prenošenje brojnih spolnih bolesti. Kada se koristi pravilno i redovito, kondom uspješno sprječava prenošenje čestih spolnih bolesti kao što su hepatitis B, hepatitis C, gonoreja, klamidija i HIV. To je zato što lateks od kojeg je kondom napravljen djeluje kao neprobojna barijera koja ne propušta patogene čestice spolno prenosivih bolesti. No, problem je u tome da se ne prenose sve spolne bolesti preko sjemena, što znači da prezervativ možda neće biti dovoljna zaštita. Preciznije, kod bolesti koje se mogu prenijeti i preko kože prezervativ neće djelovati. Zbog toga je, ako ste seksualno aktivni, važno redovito se testirati čak i ako prakticirate siguran seks. Neke spolno prenosive bolesti, ako se ne liječe, mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje, poput neplodnosti i raka. Kako čuvati spolno zdravlje saznajte ovdje.
Redoviti ginekološki pregled
Ako ne postoje posebni problemi, za žene koje su započele spolni život preporučuje se ginekološki pregled svakih šest mjeseci ili godinu dana. Pregled ultrazvukom je potreban radi ocjene stanja jajnika, maternice i endometrija, a može se izvesti abdominalnom sondom ili transvaginalno. Redovni ginekološki pregled obuhvaća i Papa test ili cervicalno-vaginalni bris koji služi za otkrivanje tumora vrata maternice, odnosno kako bi se eventualne anomalije stanica otkrile u početnoj fazi, a trebale bi ga redovito obavljati sve spolno aktivne žene. Ako analiza uzorka sluznice vrata maternice i vaginalne stijenke dokaže postojanje infekcije HPV-om (humanim papiloma virusom), potrebno je tipizirati virus na osnovu čega se određuje ritam daljnjih kontrola i eventualnog proširenja dijagnostike. Sve o pravilnoj zaštiti spolnog zdravlja saznajte ovdje.
Cijepljenje protiv HPV-a
Cjepiva protiv HPV-a mogu zaštititi i muškarce i žene od raka i drugih bolesti koje uzrokuje HPV. Cijepljenje protiv HPV-a dostupno je od 2007. godine kao dio Nacionalnog programa cijepljenja protiv HPV-a kojem je cilj pridonijeti zaštiti od bolesti povezanih s HPV-om koje uzrokuje HPV tipa 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58. Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu bolesti, Centar za kontrolu bolesti iz Atlante te brojna nacionalna zdravstveno-politička i stručna tijela na temelju istraživanja, praćenja i kliničkih istraživanja donijela su niz preporuka o primjeni cjepiva. Od svih europskih zemalja, samo Cipar, Mađarska, Litva i Poljska nemaju u nacionalnim preporukama cijepljenje protiv infekcije HPV-om. U Hrvatskoj je cijepljenje besplatno za sve učenike osmih razreda, no unatoč svim prednostima, odaziv je izuzetno loš. Sve o HPV-u i cijepljenju saznajte ovdje .
Probir na rak vrata maternice
Sve što trebate napraviti je odazvati se na poziv Ministarstva zdravlja i obaviti besplatan pregled. To je Ministarstvo pokrenulo Nacionalni program za rano otkrivanje raka vrata maternice koji obuhvaća sve žene u Hrvatskoj u dobi od 25 do 64 godine, a u sklopu programa poziva se žene na preventivni ginekološki pregled koji uključuje PAPA test svake tri godine. Cilj tog organiziranog probira je uključiti što više žena u rano otkrivanje raka vrata maternice, smanjiti učestalost invazivnog raka vrata maternice za 60% i smanjiti smrtnost zbog raka vrata maternice za 80%. Više o zaštiti spolnog zdravlja saznajte ovdje.
Sadržaj donosimo u suradnji s Udrugom SVE za NJU
