Studija je pratila 59 djece koja su imala povećani rizik za razvoj autizma: to jest, svaka beba je imala brata ili sestru s autizmom. Umjetna inteligencija predvidjela je sa 100 postotnom točnošću da 48 dojenčadi neće razviti autizam!  Osim toga, od 11 djece koja su razvila poremećaj iz autističnog spektra do druge godine, sustav je točno predvidio devet slučajeva.

"Sustav je bio  iznimno točan", rekao je Robert Emerson, glavni autor na studiji, koji je radio postdoktorat iz kognitivne neuroznanosti na Sveučilištu Sjeverna Karolina (UNC), za Live Science. 

Prijašnja istraživanja pokazala su da će 20 posto beba koje imaju stariju braću ili sestre s autizmom, i same razviti autizam. Od ostalih beba, oko 1.5 posto razvije autizam, kaže Emerson.

Rezultati novog istraživanja mogu dovesti do boljih dijagnostičkih alata za identificiranje autizma prije pojave simptoma, dajući kliničarima mogućnost da rano interveniraju, rekli su istraživači.

"Sama ideja da možemo biti učinkovitiji i doći do te djece prije pojave simptoma, možda će nam pomoći da u budućnosti ublažimo ili spriječimo pojavu poremećaja", rekao je Joseph Piven, profesor psihijatrije na UNC School of Medicine za Live Science. Istraživači su objavili rezultate 7. lipnja u časopisu Science Translational Medicine.

(FOTO: Thinkstock)

Kako su istraživači došli do rezultata?

Zbog postojanja različitih oblika i stupnjeva autizma govori se o poremećajima iz autističnog spektra. Autizam je poremećaj koji karakterizira širok raspon izazova u društvenoj komunikaciji i ponavljajućih ponašanja. Simptomi se obično pojavljuju kod djece u dobi od oko dvije godine. Emerson i njegovi kolege pokazali su da bi mogli identificirati biomarkere za poremećaj prije pojave simptoma.

Kao dio studije, istraživači su koristili magnetsku rezonancu mozga dok su djeca spavala. Tijekom skeniranja, istraživači su bilježili neuralnu aktivnost 230 različitih dijelova mozga, posebno gledajući jesu li parovi tih područja - funkcionalne veze - međusobno sinkronizirani, i ako je tako, u kojoj mjeri. Ukupno su istraživači mjerili 26.335 funkcionalne veze ključne za spoznaju, pamćenje i ponašanje.

Kad su djeca navršila drugu godinu, došli su ponovno na procjenu ponašanja. Istraživači su proučavali društvenu interakciju djece, komunikaciju, razvoj motorike i tendenciju provođenja ponavljajućih radnji i utvrdili ima li dijete autizam. 

Sa svim podacima, istraživači su odlučili najprije 'obučiti' program strojnog učenja, a zatim ga koristiti za pokretanje predviđanja. Željeli su vidjeti koliko točno može predvidjeti koja su djeca razvila autizam, koristeći samo podatke o funkcionalnim vezama kada su djeca imala 6 mjeseci. Drugim riječima, iako su istraživači znali koje su se bebe razvile u djecu s autizmom i koje nisu, program nije znao i na kraju mu je točnost bila zadivljivih 82 posto!

Pročitajte još:

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!