Stvari poput moderne medicine i vodovoda, koji nam donosi čistu vodu i odnosi naš otpad, udvostričile su naš životni vijek, ali tehnologija ponekad dolazi s cijenom po naše zdravlje. Izgleda da je urbani život dio toga, a provedeno istraživanje povezuje nedostatak pristupa svježem zraku i relativno netaknutom okolišu sa zapanjujućim brojem bolesti, od depresije i poremećaja u održavanju pažnje do raka. Učinak koji priroda ima na nas nazvan je biofilija.
Ming Kuo sa Sveučilišta u Illinoisu otkrila je 21 način na koji bi mogli povezati vrijeme provedeno u prirodi s boljim zdravljem.
"Iako bi svaki od ovih načina vjerojatno doprinjeo utjecaju prirode na zdravlje pod određenim uvjetima, ovaj rad ispituje mogućnost postojanja jednog glavnog načina", piše Kuo.
"Određeni način na koji priroda utječe na naše zdravlje mogao bi biti glavni ako najbolje odražava jačinu učinka prirode na naše zdravlje, pokazuje o kojim se to koristima konkretno radi te u sebi uključuje i sve druge načine."
Njen je zaključak da se "poboljšano imunološko djelovanje ističe kao obećavajući kandidat za centralni način na koji priroda djeluje na zdravlje. Ali ima i drugih".
"Priroda se ne sastoji samo od jednog ili dva aktivna sastojka. Više je poput multivitamina koji nam pruža razne potrebne sastojke. Zbog toga nas priroda može zaštititi od svih tih različitih bolesti, kardiovaskularnih, respiratornih, mentalnih, mišićno-skeletalnih, itd - simultano", izjavila je Kuo.
Ona sugerira da sam svjež zrak, sunčeva svjetlost i prekrasan pogled relaksiraju i isključuju naš sigurnosni sustav. "Kada se osjećamo potpuno sigurno, naše tijelo preusmjerava sredstva na dugoročne stvari koje vode do dobrog zdravlja- rast, reprodukcija i izgradnja imunosustava", kaže.
Ako je tako mnoge se od tih koristi mogu postići i ako jednostavno radimo stvari koje volimo, u slučaju da baš i nismo vanjski tip, bilo da čitamo knjigu ili provodimo vrijeme s prijateljima. Ali Kuo upozorava da takvo ponašanje ne osigurava sve elemente dobrog zdravlja, poput vitamina D.
Kuo je prije proučavala načine na koje bi se gradovi mogli redizajnirati kako bi mogli ponuditi relativno prirodni okoliš, čak i u ograničenom formatu urbanih parkova i zajedničkih vrtova. Bolje razumjevanje mehanizama pomoću kojih priroda koristi našem organizmu moglo bi nam pomoći u smještanju prirode u naš zaposleni, urbani stil života, ako to nije prevelika kontradikcija. Ipak, nadamo se da ovo čitate na mobilnom uređaju negdje u šumi ili na obali.
IFLScience/Magazin.hr
