To pretjerano optimistično stajalište, koje je dijelom rezultat uspješnih oživljavanja u televizijskim serijama, može utjecati na donošenje odluka i otvorene razgovore s liječnicima o mjerama koje se poduzimaju u terminalnom stadiju života, navodi znanstveni tim u časopisu American Journal of Emergency Medicine.
Cilj oživljavanja je ponovno pokretanje rada srca kod srčanog zastoja koji je najčešće nastao zbog poremećaja električne aktivnosti srčanog mišića. Iako srčani udar nije ista stvar, jer je posljedica poremećaja opskrbe krvlju srčanog mišića, on također može dovesti do prestanka rada srca.
Bez obzira na uzrok srčanog zastoja pokretanje rada srca što je moguće prije kako bi se uspostavio protok krvi kroz mozak ključan je za sprječavanje oštećenja mozga. Srčani zastoj, unatoč pokušaja oživljavanja, statistički češće završava smrću ili teškim neurološkim ispadima nego kvalitetnim životom.
Sveukupno, postupak oživljavanja koji završava otpuštanjem pacijenta iz bolnice događa se samo kod 10,6 posto osoba koje su imale srčani zastoj, ističu autori studije. Većina ispitanika obuhvaćenih istraživanjem procijenila je da se radi o više od 75 posto.
Nerealna očekivanja utječu na odluke vezane uz oživljavanje
“Većina pacijenata i nemedicinskog osoblja ima nerealna očekivanja od uspješnosti oživljavanja kao i od kvalitete života onih koji su oživljeni”, kaže voditeljica istraživanja Lindsey Ouellette s državnog sveučilišta Michigan u Grand Rapids.
Pacijenti i članovi obitelji trebali bi biti svjesni stvarne uspješnosti postupka oživljavanja kada donose odluke vezane uz vlastito zdravlje ili zdravlje člana obitelji odnosno žele li da ih se oživljava u slučaju srčanog zastoja, kaže Ouellette.
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko tisuću odraslih osoba u četiri zdravstvena centra u Michiganu, Illinoisu i Kaliforniji. Radilo se o pacijentima koji nisu bili životno ugroženi i članovima njihovih obitelji.
“Mnogi su ljudi vjerovali da će se osoba nakon uspješnog oživljavanja vratiti normalnom životu, a ne životu u kojemu je potrebna doživotna njega”, kazala je Ouellette.
Više od 70 posto ispitanika kazalo je kako je redovito pratilo televizijske serije čija se radnja odvija u bolnicama i 12 posto smatralo ih je pouzdanim izvorom zdravstvenih informacija.
“Ljudi misle da je postupak oživljavanja čudo, no to je tek još jedan medicinski postupak”, kaže dr. Juan Ruiz-Garcia iz bolnice Torrejon u Madridu. “Nisam siguran što bi ljudi odabrali kad bi znali stvarne izglede”, dodaje on.
Pročitajte još:
- U bolnicama su manje šanse za preživljavanje noću i vikendom
- Svakog sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
