I dok i o jednom i o drugom treba voditi računa, postoje podaci o hrani koji nisu toliko bitni za mršavljenje i očuvanje zdravlja, odnosno s kojima se ne trebamo opterećivati.
- Kalorije iz masnoće
Prije 30-ak godina masnoće su bile visoko na crnoj listi nutricionista. Usudili bismo se reći isto kao što su danas šećer i konzervansi.
"Trend izbacivanja masnoća iz prehrane doveo je do povećanja udjela šećera što je pak dovelo do epidemije dijabetesa. Masnoće nisu loše", kaže za portal Msn dijetetičarka Ashley Reaver. Na novim deklaracijama, koje će biti na proizvodima od 2020. uklonit će se podatak o postotku kalorija iz masnoća.
Ono što je zaista bitno je vrsta masnoća. Dobre su mononezasićene masti koje nalazimo u morskim plodovima, orašoidima, avokadu i maslinovom ulju, a na 10 posto ukupnog dnevnog unosa masnoća trebalo bi ograničiti zasićene masnoće koje nalazimo u govedini, maslacu i siru. Tijekom dana važna je ravnoteža između masti, ugljikohidrata i proteina.
Sve se vrti oko ovog pitanja: Koliko kalorija dnevno bismo trebali unositi?
(FOTO: Pixabay)
- Kolesterol
Kolesterol je 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća bio omražen među onima koji su pazili na prehranu, no pokazalo se da stvari nisu crno - bijele. Naime, kolesterol koji dobivamo iz životinjskih namirnica ima vrlo mali utjecaj na razinu kolesterola u ljudskom organizmu, odnosno jedemo li meso koje obiluje kolesterolom, nećemo podići razinu kolesterol u organizmu.
Recite nam koliko imate kilograma, reći ćemo vam koliko kalorija trošite hodanjem
Ono što utječe na njega su trans masti. Stoga, pažnju treba obratiti na količinu zasićenih masnoća u nekoj namirnici, a ne na kolesterol. Primjerice, jaja i škampi imaju visoku razinu kolesterola, no jako malo zasićenih masnoća te nedjelju štetno na zdravlje. Ukoliko nemate kardiovaskularnih problema i hranite se uravnoteženo, odnosno ne prakticirate dijete poput keto dijete ( koja naglašava unos životinjskih proteina), o kolesterolu ne morate brinuti, piše Omg.
- Podebljane poruke na ambalaži
Od "prirodnih" do "GMO free" - natpisi na pakiranjima hrane mogu nas često zbuniti i tu su samo radi marketinškog trika. "Ono što piše na prednjoj strani pakiranja često je nevjerodostojno i nije regulirano od vlade", upozorava nutricionistkinja Bonnie Taub-Dix, autorica knjige "Read Before You Eat It: Taking You From Label to Tabel", za spomenuti portal.
"'Prirodno' na primjer nema stvarnog značenja. Prednja strana pakiranja je poput trailera za film. Ona vam daje uvid u ono što se sprema, no želite li realnu sliku morate pogledati poleđinu i pročitati sastojke", zaključuje.
