Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 784 milijuna do 2030. godine.
POGLEDAJTE VIDEO: U Hrvatskoj se prvi put obilježava Dan šećerne bolesti, a procjena je da od nje boluje pola milijuna ljudi, mnogi bez službene dijagnoze
Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (preddijabetes). U svijetu svakih pet sekundi od šećerne bolesti umire jedna osoba, a gotovo polovina je mlađa od 60 godina.
U Republici Hrvatskoj je 2022. godine, prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću), registrirano 388 213 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500 000. Šećerna bolest je četvrti vodeći uzrok smrti s udjelom od 4,4 posto u 2017. godini.
Portal National Library of Medicine navodi da je jedan od većih zdravstvenih problema modernog vremena inzulinska rezistencija. Analiza podataka iz 2021. godine pokazala je da je 40 posto odraslih u SAD-u u dobi od 18 do 44 godine otporno na inzulin. No, podaci za Hrvatsku još uvijek nisu dostupni.
"Inzulinska rezistencija (IR) može se definirati kao nedovoljni odgovor glukoze na endogeni i/ili egzogeni inzulin. Radi se o potrebi za puno većom količinom inzulina da se postigne biološki učinak u koncentraciji koja je učinkovita u tzv. zdravih pojedinaca. Inzulinska rezistencija je kombinacija genetskih čimbenika i načina života. Najčešće je povezana s pretilošću (debljinom), ali u podlozi mogu biti mnogobrojni uzroci", pojasnila je dr. med., internistica, endokrinologinja i dijabetologinja Anica Badanjak svojevremeno za portal dijabetes.hr.
Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (preddijabetes).
Metabolički sindrom stvara inzulinsku rezistenciju
Kada je inzulinska rezistencija povezana s debljinom, radi se o nakupljanju masnog tkiva u području trbuha, što je poznato kao visceralna, abdominalna debljina. Višak masnog tkiva dovodi do viška slobodnih masnih kiselina u cirkulaciji i nakupljanja masti u stanicama jetre i mišića te se razvija rezistencija na učinak inzulina na utilizaciju glukoze i masnih kiselina na periferiji, pojasnila je dr. Badanjak.
Prema National Library of Medicine, osim viška trbušne masnoće (mjereno opsegom struka), ako imate dva ili više od sljedećeg (ili bilo koja tri od sljedećeg bez velikog opsega struka), vjerojatno imate metabolički sindrom koji stvara inzulinsku rezistenciju:
- Visoki trigliceridi. Razine od 150 ili više ili uzimanje lijekova za liječenje visokih razina ovih masnoća u krvi.
- Nizak HDL ("dobar") kolesterol. Razine lipoproteina visoke gustoće ispod 50 za žene i 40 za muškarce, ili uzimanje lijekova za podizanje razine HDL-a.
- Visoki krvni tlak. Očitanja od 130/85 ili više, ili uzimanje lijekova za kontrolu visokog krvnog tlaka.
- Visoki šećer u krvi natašte. Razine od 100 do 125 mg/dl (raspon preddijabetesa) ili preko 125 (dijabetes), ili uzimanje lijekova za liječenje visokog šećera u krvi.
Dr. Badanjak je istaknula da su regulacija tjelesne težine i redovita tjelesna aktivnost najvažniji u liječenju metaboličkog sindroma, a to obično zahtijeva promjenu stila života.
"Cilj je sniziti i održavati poželjnu tjelesnu masu primjenom uravnotežene prehrane sa smanjenim kalorijskim unosom i redovitom fizičkom aktivnošću, sukladno mogućnostima. Pokazalo se da je tzv. zapadnjačka dijeta povezana s pojavnošću metaboličkog sindroma. Važno je smanjiti unos zasićenih masti, trans-masti, kolesterola i jednostavnih šećera. Učinkovitom se pokazala tzv. mediteranska prehrana", rekla je.
