Ovisno o tome kako netko prihvaća svoju bolest ovisi i to koliko dugo i uspješno će se liječiti od iste.
U obrani od bolesti ne treba zauzeti pretjerano ležeran stav, ali ne treba ni pretjerano brinuti i misliti negativno, jer upravo takav način razmišljanja može pogoršati oboljenje.
'Kad se čovjek razboli, njemu se istovremeno narušava i mentalni sklad i potrebna mu je psihijatrijska pomoć', tvrde stručnjaci. Čovjekova reakcija na saznanje da boluje od određene bolesti može uvelike ovisiti o društvenoj sredini iz koje potječe.
Paradoksalno, kad se u našoj kulturi optimistični i veseliji ljudi razbole, brže se i pomire sa situacijom te se prepuštaju bolesti, dok se oni koji inače manje vjeruju u pozitivan ishod i sve doživljavaju negativno bolje bore sa situacijom u kojoj su se našli.
Optimizam se nerijetko koristi kao maska za druge ljude, dok se ispod te maske skriva okorjeli pesimizam i negativnost. Upravo ta negativnost se otkrije u trenucima kad nastupi bolest.
S druge strane, oni koji ne djeluju optimistično, u saznanju o bolesti postaju čvršći i više opredijeljeni da se bore protiv lošeg ishoda.
Ipak, nije dovoljno da bolesnik bude samo optimističan, već da takav ohrabrujući stav imaju i članovi njegove obitelji, a posebno partneri i oni njemu najbliži. Samo takvo okruženje može imati bitan učinak na brže ozdravljenje.
Da optimizam pozitivno utječe na čovjeka ustanovili su i američki znanstvenici poslije istraživanja u kojem su sudjelovali pacijenti koji boluju od neizlječivih bolesti, kao i oni kojima slijede ozbiljni operativni zahvati.
Utvrđeno je da sam osjećaj optimizma jača imunološki sustav, a na taj način i organizam. Znanstvenici su utvrdili da psihološki faktor i kod zdravih ljudi igra veliku ulogu, pa tako osobe s pozitivnim životnim stavom rjeđe obolijevaju od gripa i raka, ali i brže pobjeđuju bolesti u odnosu na pesimiste.
