Velik broj ljudi žali se na društvenim mrežama kako se osjećaju umorno puno ranije nego inače. Dok su prije često ostajali budni do sitnih sati, otkad su u samoizolaciji, počinje im se spavati već u 22 sata. Mnogi se pitaju kako je to moguće, s obzirom na to da ili ne rade ništa značajno ili, u svakom slučaju, rade manje nego prije.
Osjećaj umora koji proživljavate češće je povezan s mentalnim opterećenjem vezanim uz pandemiju, a ne s fizičkim opterećenjem. Umor može imati i tjelesne i netjelesne uzroke. Primjerice, nakon trčanja pet kilometara, osjećate da vam je potreban odmor, ali tijekom bolesti takav umor možete osjećati nekoliko tjedana.
Istraživanje je pokazalo da umor mogu uzrokovati i psihološka stanja, poput stresa i anksioznosti. U trenutnoj situaciji, to bi mogla biti čak i monotonija, koja uzrokuje da se osjećamo umorno. To znači da nas samo stres i briga povezani s koronavirusom mogu psihički istrošiti. Pa, kako možemo vratiti energiju?
Young female worker with tired eyes holding glasses. Woman feeling discomfort from long wearing eyeglasses behind laptop at workplace. Eyesight strain from computer work concept
Faze prilagodbe
Kada ovu situaciju s pandemijom pogledamo kroz prizmu velikih promjena, poput one kada studenti kreću na fakultet ili kada se ljudi sele u novu zemlju, potrebno je razdoblje prilagodbe i tranzicije. Za to je potrebno vrijeme i dolazi u fazama.
Prvi tjedan prilagodbe uključuje odstupanje od dosadašnjega načina života, rada i uspostavljanja novih interakcija. To se obično postiže četvrtoga ili petoga dana, nakon čega život počinje postajati sve posloženiji i predvidljiviji.
Ljudi se u prvim tjednima samoizolacije mogu osjećati slabo i puno plakati. Ovo je normalna faza prilagodbe. Ne brinite se previše, ali budite uvjereni da će ovo proći kod većine ljudi i sljedeći će se tjedan osjećati bolje.
Prijelazak u novo okruženje može se olakšati pisanjem dnevnika. Može vam biti korisno zabilježiti svoje misli i osjećaje. Tako možete pratiti svoj napredak i vidjeti kako se prilagođavate.
Potpuna funkcionalna prilagodba novom načinu života dogodit će se nakon otprilike tri mjeseca. Međutim, treba imati na umu jedno razdoblje, koje se može dogoditi oko tri tjedna nakon početka, kada osoba može naglo podlegnuti očaju i gubitku morala.
Zabrinutost u ovom slučaju može biti zbog toga što je situacija samoizolacije postala trajna. Ali nakon što ova faza prođe, ti osjećaji očaja više se ne vraćaju, piše Science Alert.
Struktura prioriteta
Sljedeća lekcija o tome kako održavati energiju dolazi iz promatranja ljudi u situacijama preživljavanja. Da biste izbjegli pad u apatiju i osjećali se slabo te nemotivirano, važno je uspostaviti jasnu strukturu vlastitoga dana.
Struktura nam omogućava da dobijemo određenu kontrolu nad svojim životima. Pomaže u sprječavanju nakupljanja "praznoga“ vremena koje bi nam moglo pojačati svijest o samoizolaciji i uzrokovati sve veći osjećaj "usporavanja“. To može učiniti da se ljudi osjećaju povučeno i apatično, loše spavaju i zanemaruju svoju osobnu higijenu.
Jedan ekstreman slučaj iz svijeta preživljavanja pokazuje prednosti strukture kada smo odjednom suočeni s time da si moramo nekako popuniti vrijeme. Godine 1915., kada je brod Endurance Ernesta Shackletona ostao zarobljen u ledu na Antarktici, on je svojoj posadi nametnuo stroge rutine.
Bio je svjestan prethodnoga slučaja, kada je ekspedicijski brod RV Belgica također ostao zarobljen u ledu na Antarktici tijekom zime 1898. Kapetan nije uspostavio nikakvu rutinu i kao rezultat toga posada je patila od niskoga morala, posebno nakon smrti brodskoga mačka Nansena.
Shackleton je inzistirao na strogom tajmingu za obroke i naredio svima da se okupe nakon večere kako bi imali period socijalizacije. Te su zakazane aktivnosti spriječile socijalnu monotoniju, koja se može dogoditi kada je mala skupina ljudi značajno vrijeme zarobljena.
Dakle, iako dugo ležanje ujutro može zvučati primamljivo, bolje je za vaše razine energije da svoj dan postavite s jasnom strukturom i izdvojite vrijeme za društvene aktivnosti, čak i ako ih treba provoditi na internetu.
Drugi nefizički uzrok umora je tjeskoba. Pandemija je učinila ljude zbunjenima i nesigurnima i dala im osjećaj strepnje. Svi ti osjećaji mogu dovesti do loše kvalitete sna, što zauzvrat može ljude učiniti umornijima i anksioznijima.
Da biste prekinuli ovaj ciklus, vježba je koristan alat. Ako krenete u šetnju ili vježbate u kući, možete se osjećati fizički umorno, ali dugoročno će to smanjiti osjećaj umora jer se poboljšava kvaliteta vašega sna.
Planiranje unaprijed i postavljanje ciljeva sada je i moguće i potrebno. Postavite si neki budući datum za izlazak iz samoizolacije, ali budite spremni da taj datum po potrebi prepravite. Biti optimističan u pogledu budućnosti i raditi ono što vas raduje također može pomoći u smanjenju tjeskobe i umora.