- Povremeno preskakanje obroka moze biti korisnije za zdravlje nego strogo drzanje rutine tri obroka - istice povjesnicarka Abigail Carrol koja je nakon godina istrazivanja objavila knjigu "Tri polja: Izmisljanje americkog obroka" Kaze kako je nutricionisticka dogma od tri obroka na dan posljedica koloniziranja Amerike. Nijedno drustvo u povijesti , a osobito u pretpovijesti nije imalo takav raspored. Europljani se drze tri obroka tek od srednjeg vijeka. Nastavili su s i nakon sto su dosli u Ameriku, a sve koji se nisu drzali rutine smatrali su divljacima, iako su Indijanci imali prehrambene navije sasvim dobro prilagodene klimi i kontinentu – kaze Carrol. Povijesnin paradoksom, nacin zivota doseljenika poceo se navoditi kao ideal zdravlja. Tu je nemalu ulogu igrala i prehrambena industrija. - Primjerice to sto dorucak smatramo najvaznijim obrokom u danu dobrim je dijelom posljedica kampanje proizvodaca juicea i pahuljica – objasnjava Carrol. Istice kako je proslogodisnje istrazivanje Sveucilista u Bathu dokazalo da dorucak ni na koji nacin povecava potrosnju kalorija u danu. Ljudi koju su doruckovali su sagorjeli vise kalorija, ali su ih vise i pojeli tako da je potrosnja ista. I americko istrazivanje dokazalo je kako je rezim prehrane "divljih" Indijanaca ustvari dobar za organizam. Gladovanje od dva do cetiri dana svakih sest mjeseci potice organizam da istopi kilograme, ali i obnovi te ojaca imunolosku sustav, pokazalo je istrazivanje Sveucilista u Kaliforniji.
Nema dokaza kako tri obroka na dan zadovoljavaju potrebe organizma za energijom. Stovise rutinsko jedenje dorucka, rucka i vecere moglo bi nam stetiti, tvrde strucnjaci.