Prateći 130.000 ljudi u 17 zemalja, kako bogatih tako i siromašnih, istraživanje je otkrilo da fizička aktivnost, bez obzira radi li se o odlasku u teretanu, hodanju do posla ili obavljanju kućanskih zadaća, produžuje život i smanjuje bolest.
Znanstvenici prevođeni specijalistom za bolesti srca Scottom Learom u bolnici St Paul u Kanadi utvrdili su da postoji veza i s duljinom vremena provedenog u aktivnostima. Što više ljudi vježbaju to su manji njihovi rizici za bolest srca i prijevremenu smrt.
Nije utvrđeno da postoji "učinak stropa" odnosno visoke razine aktivnosti nakon koje se rizik prestaje smanjivati i “nema rizika povezanih s ekstremno visokim razinama tjelesne aktivnosti” koje su definirane kao više od 2500 minuta ili 41 sat aktivnosti tjedno.
Kariovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti
Kardiovaskularne bolesti vodeći su svjetski uzrok smrtnosti i veliki ekonomski teret u liječenju i skrbi za one koji ih razviju. U 2016. odnijele su 9,48 milijuna života širom svijeta.
“Hodanje u trajanju od samo 30 minuta dnevno ima značajne koristi a veća razina fizičke aktivnosti povezana je s još i nižim rizikom”, kazao je Lear komentirajući rezultate istraživanja objavljene u medicinskom časopisu Lancet.
On napominje da neke mjere za prevenciju ili liječenje srčanih bolesti poput lijekova ili konzumiranja više voća i povrća nisu dostupne najsiromašnijima no hodanje je besplatno i donosi velike zdravstvene koristi.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrasli u dobi od 18 do 64 godine provedu tjedno najmanje 150 minuta u umjerenim aerobnim aktivnostima, kao i vježbama jačanja mišića najmanje dva dana tjedno.
Stručnjaci procjenjuju da gotovo četvrtina svjetskog stanovništva ne ispunjava te preporuke.
Learov tim kazao je kako rezultati njihova istraživanja sugeriraju da bi, kad bi svo stanovništvo ispunilo preporuke, bila spriječena svaka dvanaesta preuranjena smrt na svijetu a 4,6 posto srčanih bolesti bilo bi prevenirano.
