Trovanje ugljikovim monoksidom (CO) na brodu "Atlantia" na Hvaru tijekom kojeg je smrtno stradao Talijan Eugenio Vinci slučaj je koji nas je podsjetio koliko je opasan taj plin. Dvoje djece je zbog toga završilo u bolnici, s tim da je dječak još uvijek u teškom stanju što pokazuje da je ugljikov monoksid pravi "tihi ubojica".
Zašto se ovaj plin uopće tako naziva? Zato što nema mirisa, ne iritira sluznice te nema okus i zbog toga ne možemo znati je li prisutan ili nije. Kako piše Slobodna Dalmacija, opasnost od trovanja ugljikovim dioksidom više je očekivana zimi, prilikom češćeg korištenja drva u kaminu ili pećima, kod grijanja uređajima na bazi plina. No, strašna tragedija s Hvara pokazala je da ne postoji godišnje doba ili mjesto u kojem CO može ubiti.
Simptomi trovanja su mučnina, glavobolja, povraćanje, gubitak svijesti, koma...
Otrovanje ugljikovim monoksidom izaziva akutne simptone uz glavobolju, mučninu, povraćanje, slabost, dispneju, anginu, gubitkom svijesti i komom, navodi Hrvatski liječnički zbor u suradnji s farmaceutrskom tvrtkom MSD. Osim toga, događaju se i neuropsihijatrijski simptomi koji nastaju tjednima kasnije. Nadoknada kisika jest lijek za to, a trovanje se može spriječiti kućnim detektorima ugljikova monoksida.
"Udisanje ugljikova monoksida jedno je od najčešćih kobnih otrovanja. CO nastaje nepotpunim izgaranjem ugljikovodika, a najčešći izvori pri otrovanjima su otvorene vatre u kućama, automobili s nepravilnim ispušnim sustavom, talionice, grijači vode, peći na drva i ugljen i grijači na petrolej. Simptomi dobro koreliraju s razinom karboksihemoglobina u bolesnika i često su nespecifični. Glavobolja i mučnina mogu nastati kad je razina 10 do 20 posto. Razine iznad 20 posto najčešće izazivaju nejasne omaglice, opću slabost, slabljenje koncentracije i poremećaj prosuđivanja. One iznad 30 posto obično izazovu dispneju kod napora, bol u prsima kod bolesnika s koronarnom bolešću i konfuziju. Veće razine izazivaju sinkopu, konvulzije i smetenost. Hipotenzija, koma, respiratorna insuficijencija i smrt događaju se najčešće kod koncentracija većih od 60 posto", piše u liječničkim podacima.
Kako se liječi?
Simptomi trovanja ugljikovim monoksidom mogu biti nejasni i promjenjivi pa se dijagnoza može i pogrešno postaviti, no može se lako predvidjeti. Zbog svega navedenog u MSD-u kažu da su mnogi slučajevi blagih trovanja proglase virozom. Zbog toga je važno utvrditi, kada je riječ o postavljanju dijagnoze, ima li više osoba iz istog kućanstva slične specifične smetnje.
Davanje stopostotnog kisika preko maske za kisik te potporne mjere dio su liječenja trovanja. Hiperbarična terapija kisikom dolazi u obzir kod bolesnika koji imaju za život opasne kardiorespiratorne komplikacije, stalne bolove u prsima, gubitak svijesti i to neovisno o njegovom trajanju. Isto vrijedi i za trudnice.
Ugljikov monoksid vreba iza svakog ugla doma
Tragedija na brodu "Atlantia" pokazala je fatalnost ovog tihog ubojice te ujedno otkrila da vreba iza svakog ugla. Ugljikovog monoksida ima u automobilskim ispušnim plinovima i zato treba biti na oprezu prilikom paljenja vozila u zatvorenoj garaži i čekanja da se motor zagrije.
CO krije se i u kuhinji i to u napi, u ventilacijskim uređajima te prijenosnim klimatizacijskim uređajima. Zbog toga nikada dosta opreza s ovim opasnim i "nečujnim" plinom.
Kako spriječiti trovanje?
Međutim, nije sve tako beznadno jer se s opreznošću i prevencijom trovanje može i spriječiti. Zato treba redovito prozračivati prostorije poput kuhinja, kupaonica, garaža i sve one gdje se koriste razne peći za grijanje. Ne treba ostavljati automobil da radi u zatvorenoj garaži, a kada auto više nije u garaži tada ju prozračite tako što ćete još neko vrijeme ostaviti otvorena garažna vrata. Oni koji koriste plinski bojler ne bi trebali zaključavati kupaonicu jer nažalost, pomoć bi mogla stići prekasno. K tome, trebalo bi jednom godišnje angažirati ovlaštenog dimnjačara da pregleda dimnjak.
Kada je riječ o postavljanju bojlera, peći, štednjaka i drugih uređaja odakle bi mogao doći CO, to prepustite profesionalcima. Kućanski aparati koji rade na plin bi trebali biti redovito servisirani, a bilo bi dobro nabaviti i detektor ugljikovog monoksida. Jedino se uz pomoć njega na vrijeme može doznati je li se koncentracija CO-a u zraku došla na opasnu razinu. Ono što nikada ne bi trebalo raditi jest paliti ugljen u zatvorenom prostoru. U tom slučaju bi smrt mogla nastupiti već za nekoliko minuta. Isto tako, CO dolazi i pušenjem cigareta pa pušači imaju gotovo dvostruko veću koncentraciju karboksihemoglobina u krvi od nepušača. To znači da kod pušača simptomi trovanja nastupaju puno brže.
