Brzo i bezbolno skeniranje ljudske očne jabučice moglo bi jednog dana pomoći liječnicima da identificiraju ljude koji brzo stare, koji su pod većim rizikom od rane smrtnosti. Jasno je da starenje očito utječe na svakoga, ali samo zato što dvije osobe imaju isti broj godina, ne znači da fizički propadaju istom brzinom, piše Science Alert.
Pogled duboko u nečije oči mogao bi biti daleko bolji način za mjerenje njihove prave biološke dobi te bi to moglo pružiti uvid u buduće zdravlje pacijenata. Model strojnog učenja sada je naučen predvidjeti godine života osobe jednostavno gledajući njihovu mrežnicu, tkivo na stražnjem dijelu oka.
Precizan algoritam
Algoritam je toliko precizan da je mogao predvidjeti dob od gotovo 47.000 sredovječnih i starijih odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu unutar 3,5 godina. Nešto više od desetljeća nakon što su mrežnice skenirane, umrla je 1871 osoba, a vjerojatnije je bilo da će oni koji su imali stariji izgled mrežnice spadati u ovu skupinu.
Primjerice, ako je algoritam predvidio da je mrežnica neke osobe godinu dana starija od njezine stvarne dobi, rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u sljedećih 11 godina porastao je za 2 posto. Istodobno, njihov rizik od smrti od uzroka koji nije kardiovaskularna bolest ili rak porastao je za 3 posto.
Nalazi su isključivo promatrački, što znači da još uvijek ne znamo što pokreće ovaj odnos na biološkoj razini. Ipak, rezultati podupiru sve više dokaza da je mrežnica vrlo osjetljiva na oštećenja tijekom starenja. Budući da ovo vidljivo tkivo sadrži i krvne žile i živce, moglo bi nam dati važne informacije o zdravlju krvnih žila i mozga pojedinca.
'Prozor neuroloških bolesti'
Prethodne studije sugerirale su da nam stanice u stražnjem dijelu ljudskog oka mogu pomoći predvidjeti početak kardiovaskularnih bolesti, bolesti bubrega i drugih znakova starenja. Ali ovo je prva studija koja pokazuje "razliku u dobi retine" kao snažan prediktor smrtnosti u cjelini.
"Značajna povezanost između dobne razlike u mrežnici i smrtnosti od ne-kardiovaskularne/ne-karcinomske bolesti, zajedno sa sve većim dokazima o povezanosti oka i mozga, može poduprijeti ideju da je mrežnica 'prozor' neuroloških bolesti", pišu autori.
Budući da je samo 20 ljudi u studiji umrlo od demencije, autori nisu uspjeli povezati ovaj specifični poremećaj mozga sa zdravljem mrežnice. Također ističu da se broj smrtnih slučajeva povezanih s kardiovaskularnim sustavom smanjio posljednjih godina, jer medicina nastavlja sprječavati ono što bi nekada bilo kobno.
Važan objektiv kardiovaskularnog zdravlja
To znači da bi zdravlje mrežnice još uvijek moglo biti važan objektiv kardiovaskularnog zdravlja, unatoč činjenici da nije povezano s kardiovaskularnom smrtnošću. Prethodne studije, na primjer, pokazale su da fotografije mrežnice mogu pomoći u predviđanju kardiovaskularnih čimbenika rizika.
"To podupire hipotezu da mrežnica igra važnu ulogu u procesu starenja i da je osjetljiva na kumulativna oštećenja starenja koja povećavaju rizik od smrtnosti", zaključuju autori.
Drugi postojeći prediktori biološke starosti, poput neuroimaginga, sata metilacije DNA i sata starenja transkriptoma, nisu toliko točni koliko se čini da je razlika u dobi retine. Ove metode također mogu biti skupe, dugotrajne i invazivne.
Retina se u međuvremenu može lako skenirati za manje od 5 minuta. Ako možemo saznati više o tome kako je ovaj sloj tkiva povezan sa ostatkom tijela, kliničari bi mogli imati izvrstan novi alat u rukama.
Studija je objavljena u British Journal of Ophthalmology.
