Znanstvenici s Harvarda pratili su živote 724-ice muškaraca. Studiju je vodio Robert Waldinger psihijatar i profesor na Harvardu, a rezultate je predstavio na TED-u.
Ovakva istraživanja su vrlo rijetka jer uglavnom propadnu nakon nekoliko desetljeća, iz raznih razloga - nestane financija za studiju ili se odustane od istraživanja. No, ova je sve to preživjela. Od 724-ice ispitanika danas ih je živo još 60 i imaju oko 90 godina.
"Pratili smo dvije grupe muškaraca. Prva grupa su u ono vrijeme bili studenti, a druga grupa su bili dječaci iz najsiromašnije četvrti u Bostonu. Jedan od ispitanika kasnije je postao predsjednik SAD-a. Neki su postali alkoholičari, jedan je dobio shizofreniju. Jedni su se uzdignuli iz potpunog siromaštva do vrha, a drugi su otišli u suprotnom smjeru. No, nitko od njih ni slutio nije da će ova studija potrajati 75 godina....", počinje Waldinger, četvrti šef studije.
Fokus se u ovom trenutku studije seli na djecu i unuke tih muškaraca. Što se tiče ispitanika, među njima ima raznih profila ljudi - liječnika, odvjetnika, tvorničkih radnika.
Iz ovog velikog istraživanja kristalizirale su se tri životne lekcije.
1. lekcija:
"Prva je da s društvene veze vrlo važne za nas, a samoća nas ubija. Ljudi koji imaju bolje odnose s obitelji, prijateljima i zajednicom sretniji su, tjelesno zdraviji i žive dulje od onih koji nemaju kvalitetne međuljudske odnose. Usamljenost je otrov. Ljudi koji su izoliraniji više, no što žele biti, manje su sretni i žive kraće od ljudi koji nisu usamljeni", zaključuje psihijatar. To je prva lekcija.
2. lekcija:
Druga se odnosi na kvalitetu odnosa. "Nije važno samo jeste li u vezi, nego kakva je ta veza. Pokazalo se kako život unutar konflikta može jako škoditi zdravlju. Brakovi u kojima ima puno svađa, gdje nema ljubavi i nježnosti, loši su za zdravlje, čak i gori od razvoda. S druge strane, u dobroj i toploj vezi se osjećate zaštićeno", objašnjava Waldinger.
Kada su ispitanici zašli u deveto desetljeće, znanstvenici su se osvrnuli na njihovu srednju dob i obratili pažnju na to tko je od njih sretan i zdrav, a tko nije.
"Prikupili smo sve što smo imali o njima u njihovim 50-im godinama i razina kolesterola nije bila ono što ukazuje na to kakvu će starost imati. Opet je smisao bio u tome koliko su zadovoljni svojim vezama. Ljudi koji su bili najzadovoljniji svojim odnosima u 50-im godinama, bili su najzdraviji u 80-im godinama.
Dobre, bliske veze nas štite od starenja. Ispitanici koji su bili u sretnim vezama rekli su da su i u danima kada su osjećali tjelesnu bol i dalje bili sretni. S druge strane, fizička bol nesretnih ljudi bila je još jača zbog emotivne boli", objašnjava psihijatar.
(FOTO:
Thinkstock)
3. lekcija:
Treća lekcija izvedena iz ove 75-godišnje studije bila je da kvalitetni međuljudski odnosi ne štite samo naša tijela, nego i mozak. "Ispostavil se kako je dobar veza s drugom osobom dobra i u 80-ima te da ljudi koji znaju da na tu osobu mogu uvijek računati, dulje imaju dobro pamćenje", objašnjava šef studije. Oni koji nemaju ovakve veze ranije se susreću s demencijom.
Zašto se onda ne trudimo oko naših odnosa?
Ako su ove stvari odavan poznate, a pokazalo se da jesu, zašto onda toliko ignoriramo važnost dobrih veza i međuljudskih odnosa? Pa zato što ljudi teže brzim rješenjima. Želimo nešto što će nam poboljšati život odmah, a veze su komplicirane. Na njima treba puno raditi. To nije nimalo seksi ni glamurozno.
I za to je potreban cijeli život. taj rad nikad ne završava. Najsretniji ljudi iz naše studije su oni koji su naporno radili na tome da kolege pretvore u prijatelje . Mnogi naši ispitanici su u mladosti htjeli bogatstvo i slavu jer su mislili da je to smisao života. Ali pokazalo se kako su najbolje uložili u budućnost oni koji su ulagali u veze s prijateljima i obitelji", zaključuje šef ove studije.
Ako se na koncu pitate kako se to radi na vezama, Waldinger otkriva: "Mogućnosti su bezgranične. Možda nešto jednostavno poput toga da vrijeme koje provodite ispred malih ekrana zamijenite vremenom koje ćete provesti s ljudima.
Osvježite odnose tako što ćete raditi nešto novo zajedno, šetajte, izlazite, nazovite člana obitelji s kojim niste razgovarali godinama. Dobar život je izgrađen na dobrim međuljudskim vezama".
"Voditi računa o tijelu je bitno, ali isto je tako bitno, čak i važnije, voditi računa o dobrim odnosima s drugim ljudima. Kvalitetni međuljudski odnosi, ključ su sretnog života", kaže Waldinger. Dobre veze s drugim ljudima drže nas sretnima i zdravima.
Pročitajte još:
- Sedam razloga zašto možda ne biste trebali imati djecu
- Obiteljska medijacija: metoda rješavanja problema između članova obitelji
- Autentično roditeljstvo: tko određuje što je dobro, ispravno, točno?
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
