Razgovor o osjećajima i emocionalnoj dobrobiti nije znak slabosti - već temelj mentalnog zdravlja. Psiholozi definiraju emocionalnu inteligenciju kao sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim osjećajima te povezivanja s osjećajima drugih. Ova sposobnost snažno doprinosi zdravim vezama, smanjenju stresa i boljim životnim ishodima.

Međutim, mnogi muškarci pa i šire društvo  upozoravaju na teškoće u izražavanju emocija zbog društvenih normi koje od dječaka zahtijevaju da budu ''čvrsti'' i ''ne pokazuju slabost''. Luka Veljković se u Životu u balansu morao suočiti upravo s tom preprekom otvaranja i pokazivanja svojih osjećaja i s konceptom koji se često zove toxic masculinity.

Što je toxic masculinity?

Toxic masculinity (hrv. toksična muževnost) nije ''muškost sama po sebi'' - nego skup društvenih normi i ponašanja koji potiču muškarce da potiskuju emocije, izbjegavaju ranjivost i poistovjećuju se s agresijom ili dominacijom. Ove norme često sugeriraju da “pravi muškarac” ne plače, ne traži pomoć i uvijek mora biti snažan.

Znanstveni radovi pokazuju da toxic masculinity usko povezuje poteškoće u izražavanju emocija s manjim traženjem pomoći, uz negativan utjecaj na mentalno zdravlje.

Posljedice uključuju:

• potiskivanje osjećaja i izbjegavanje razgovora o njima,
• veći rizik od anksioznosti i depresije,
• slabije korištenje psihološke podrške i terapija,
• višu stopu suicida.

Znanstvena literatura također naglašava da se ove norme prenose kroz društvo od malih nogu - kroz obitelj, medije, obrazovanje i vršnjačke skupine - učeći dječake da “stisnu” emocije, a ne da ih izraze.

Muškarci i odgoj na balkanu - Kulturološki kontekst

U jugoistočnoj Europi i na Balkanu rodne norme mogu biti posebno snažne. Istraživanja pokazuju da se tradicionalna muškost često povezuje s idejom zaštitnika, hrabrosti i emocionalne distance. U tekstovima o muškosti na Balkanu ukazuje se na vezu između rodnih očekivanja, nasilja i unutarnje “krize maskuliniteta” te važnost dekonstruiranja tih modela kako bi muškarci mogli vidjeti sebe kao emocionalna bića - ne samo kao provoditelje tradicionalnih uloga.

Takav društveni kontekst može otežavati muškarcima da govore o osjećajima, jer se često od njih očekuje da “izdrže” - bez priznanja ranjivosti.

Alternative govoru o osjećajima (ako ne želite razgovarati ni s kim)

Ako ti razgovor s drugima zvuči teško ili nelagodno, postoji nekoliko zdravih načina da se osjećaji procesuiraju i bez eksplicitnih razgovora s drugim ljudima:

Samopraćenje emocija

• vođenje dnevnika osjećaja,
• vježbe mindfulnessa,
• praćenje prepoznavanja okidača i reakcija.

Kreativni izrazi

• pisanje
• crtanje
• glazba
• fizička aktivnost kao način izražavanja unutarnjeg stanja.

Edukacija o emocijama

• čitanje literature o emocionalnoj inteligenciji,
• praćenje stručnih podcasta ili predavanja.

Pogledajte na stvarnom primjeru

U četvrtoj epizodi serijala "Život u balansu", koji možete gledati na službenom RTL-ovom YouTube kanalu, sudioniku Luki Veljkoviću pridružit će se posebna gošća. Našem glavnom junaku savjete će udijeliti Alina Pantseyeva, prva pobjednica showa "Život na vagi", koja je sudjelovanjem u emisiji ostvarila zavidnu fizičku, ali i mentalnu transformaciju. Nekadašnja sudionica RTL-ove emisije pomoći će Luki u pronalasku motivacije i discipline, koje su ključan dio njegovog puta prema zdravijem i kvalitetnijem životu.

Gledatelji će na primjeru prosječnog pretilog Hrvata kroz pet epizoda serijala saznati više o mentalnim pripremama, tjelesnoj aktivnosti i prehrani te načinima kako se suočiti sa svim nedaćama na putu. Lukin put dokumentirat ćemo i kroz članke na Net.hr-u, a od siječnja njegovu fizičku promjenu moći ćete pratiti u digitalnoj ekstenziji "Pokretanje nacije".

Za kraj - pitanje za vas - ima li nešto što ne želite podijeliti s drugima jer ćete ispasti slabi?

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!