Prvog studenog obilježavaju se Svi sveti. Često se ta svetkovina povezuje s pokojnicima. Da, tradicionalno se tog dana posjećuju groblja, uglavnom zato što je to neradni dan, ali sljedeći radni dan zove se Dan mrtvih. A današnji je dan dan svetosti svih ljudi. Stoga i jest prikladno uz ovaj blagdan obilježiti i Mudeni (Movember), mjesec osvještavanja važnosti muškog zdravlja.
Najvažniji je problem muškog zdravlja – nedovoljna posvećenost brizi o zdravlju: stoga si Movember kao glavni cilj postavlja osvještavanje važnosti zdravlja te sprečavanje i rano otkrivanje oboljenja. Posebna se pozornost posvećuje seksualnom zdravlju (testisi i prostata) te mentalnom zdravlju.
Glavni su vanjski znak, simbol provođenja ove akcije, brkovi – francuski moustache, britanski engleski moustache, američki mustache, a u australskom i samo skraćeno mo. Spojeno s nazivom za jedanaesti mjesec u godini, November, dobije se naziv akcije, Movember. I u hrvatskom se za brkove upotrebljavaju nazivi mustaci, mustači i mustaši. Spojimo li početak te riječi s hrvatskim imenom mjeseca, studeni, dobijemo naziv Mudeni.
Inače, riječ mustaš je grčkog podrijetla. Od starogrčkog μύσταξ/mystax (područje ispod nosa, a iznad gornje usne) nastala je u srednjovjekovnom ilitiga bizantskom grčkom umanjenica μουστάκιον/mustakion. U njoj se već prepoznaje današnji korijen koji se donekle drukčije izgovara, ali se upotrebljava u mnogim jezicima da se označi brk, ukras muškog lica koji se posebno ističe ako se brada brije.
A prva akcija s brkovima nije bila namijenjena ljudima, nego – mačkama. Pod geslom ''Uzgoji brkove za brkate'' (Grow whiskers for whiskers) osamdesetak je mlađih muškaraca u australskom gradu Adelaide osmislilo 1999. godine akciju prikupljanja sredstava namijenjenih Kraljevskom društvu za sprečavanje okrutnosti prema životinjama. Zgodno je dodati kako riječ whiskers u žargonu označava i malen iznos novca pa je time slogan višeznačan: tako je dodatno usmjeren na svrhu te akcije.
Drugi događaj sasvim je nepovezan s prethodnim. Četiri godine nakon onog s mačkama, u Melbourneu je 30-ak muškaraca sklopilo pakt: tokom studenoga neće brijati brkove kako bi u društvu osvijestili probleme muškoga zdravlja. Poticaj im je bio podatak da je očekivana muška životna dob znatno niža od ženske.
Sve je počelo, kako to s muškima često biva, razgovorom dvojice prijatelja uz pivo. Načeli su temu modnih trendova koji nestanu pa ponovno iskrsnu. A u to vrijeme nisu
bili popularni brkovi. Zapitali su se bi li mogli vratiti brkove u modu, ne one od pivske pjene, nego baš dlakave. I tako su Travis Garone i Luke Slattery Lucky našli još 28-oricu. Nadahnuti ženskom akcijom prikupljanja sredstava za borbu protiv raka dojke, odlučili su se za kampanju o sasvim muškom raku prostate.
To je bio početak udruge The Movember Foundation (Zaklada Movember) koja na svojoj stranici s ponosom ističe: ''Od 30 brkova do 5.000.000!'' Naime, u 20 godina postojanja njihova se ideja toliko proširila svijetom. Fundacija svojim akcijama i licem s brkovima želi ''trajno mijenjati lice muškog zdravlja''.
A kakve veze imaju brkovi sa zdravljem? Biološki, možda neka daleka veza postoji. A možda i nije neznamkako jaka. No društveno, brk je znak:
- A što će ti taj brk?
- Pa, znaš, Mudeni je, movember… To je radi zdravlja – testisi, prostata, potištenost, tjeskoba, druga krizna stanja.
Brkovi su otvarač razgovora o osvještavanju važnosti zdravlja. Znak da paziš na sebe, znak da ti je stalo da se drugi čuvaju.
Podaci Državnog zavoda za statistiku doista pokazuju da je i kod nas potrebno osvještavanje važnosti muškog zdravlja. Naime, u Hrvatskoj se rađa više muške djece nego ženske. Kako koje godine, udio živorođene muške djece kreće se između 51 i 52
posto. No, očekivana životna dob muškaraca, iako raste (npr. 2005. – 71,8 godina, a 2024. – 73,6), još je uvijek nešto više od 6 godina kraća od očekivane životne dobi žena. Pri pregledu podataka svakako će se uočiti kako je očekivana životna dob rasla u pretpandemijskim godinama, ali se 2020.-21. ponešto smanjila.
Unatoč porastu očekivane životne dobi, udio muškaraca u ukupnome stanovništvu nije se znatno mijenjao u prethodnome srednjoročnom razdoblju – stalno iznosi oko 48 %. Prosječna dob muške populacije također je dobar pokazatelj. Podaci već dugi niz godina pokazuju da je prosjek dobi muškog stanovništva oko 4 godine manji od prosjeka ženskog. Po dobnim skupinama, veći se udio muške populacije, iako lagano pada, zadržava do 50. godine života, a tada se naglo smanjuje.
Podaci, dakle, pokazuju da nešto napretka ima, no još i više mjesta za poboljšanje. Jedan je od uzroka dužeg trajanja života i njegove veće kakvoće – zdravlje. Boljem zdravlju svakako pridonosi napredovanje medicinske znanosti, ali i vlastito zalaganje usmjereno na sprečavanje i rano otkrivanje bolesti.
Sasvim jasno, Mudeni ili Movember (koji se kod nas još naziva i Brkati novembar, Brkati studeni, Mjesec zdravlja muškaraca, Mjesec muškaraca…) usmjeren je baš na to da pazimo na sebe dok smo zdravi i što prije otkrijemo i počnemo liječiti tegobe i nepovoljne pojave.
Eto, zato Mudeni: za muško zdravlje. Zato brkovi – da potaknu na osvještavanje važnosti muškog zdravlja – kad smo zdravi, onda smo jači.
Kad strana smrtnih zvana jača
– a bili knezi ili sebri –
opredijeli se za mustača,
podnosje onda ni ti ne brij.
Ivan Slamnig, A Roma alla romana
POGLEDAJTE VIDEO Sve više mladih doživljava moždani udar: 'Imali smo pacijente s 19 godina'
