Parkinsonova bolest je bolest poremećaja pokreta, a razvija se uslijed smanjenog lučenja kemijske supstancije dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji). Nazvana je po londonskome liječniku Jamesu Parkinsonu, koji je 1917. prvi opisao njezine simptome, a to su, među ostalima, tremor ili drhtanje, rigor ili ukočenost, usporeni pokreti, oslabljena ravnoteža, smetnje pri kretanju, problemi s gutanjem, smetnje u govoru, poremećaji u spavanju i drugi.
Simptomi počinju postupno, no s vremenom se pogoršavaju do te mjere da je oboljelome vrlo teško samostalno obavljati bilo kakvu aktivnost, piše Medical News Today.
Nema lijeka
Trenutačno za bolest nema lijeka, no njezine se posljedice ublažavaju terapijom lijekovima kojima se oponaša djelovanje dopamina u mozgu, što olakšava simptome.
Urična (mokraćna) kiselina moćan je antioksidans koji pridonosi uklanjanju oko 60 posto aktivnosti slobodnih radikala u krvi.
Ranije su studije pokazale da urati mogu odigrati zaštitnu ulogu u moždanim stanicama.
Dr. Ciang Gao s državnog Sveučilišta u Pennsylvaniji i njegovi kolege tijekom duljeg vremenskog razdoblja provodili su krvne testove na više od 90.000 osoba koje su, zbog potreba istraživanja podijelili u tri velike skupine.
Mjerena je razina urične kiseline u krvi sudionika istraživanja, a na kraju su rezultati uspoređeni s onima iz prethodnih studija.
Ustanovljeno je da je rizik od razvoja Parkinsonove bolesti kod sudionika istraživanja iz grupe u čijoj je krvi evidentirana najviša razina mokraćne kiseline za 40 posto manji nego kod grupe s najnižom razinom urata.
Razvoj novih vrsta terapija
"Rezultati pokazuju da urična kiselina u krvi može biti svojevrsna zaštita od razvoja Parkinsonove bolesti ili može usporiti njezino napredovanje u vrlo ranoj fazi, odnosno kada još nema vidljivih simptoma bolesti. Zato kanimo provesti daljnja istraživanja da bi smo ustanovili može li povećanje razine urata u krvi kod osoba s ranim Parkinsonom bitno usporiti razvoj bolesti", kazao je dr. Gao.
Istaknuo je da se rezultati studije ne mogu smatrati dokazom da visoke razine mokraćne kiseline štite od razvoja Parkinsonove bolesti, već da oni samo pokazuju vezu s nižim rizikom od razvoja bolesti.
Kožnim testom do dijagnoze Alzheimera i Parkinsona
Istraživanje je važno, kaže dr. Gao, jer bi moglo pridonijeti razvoju novih vrsta terapija u borbi protiv ove bolesti, s obzirom na to da se razina urata u krvi može jednostavno i jeftino povećati. Istodobno je upozorio da u razvoju potencijalne nove terapije treba voditi računa o tomu da prevelika razina mokraćne kisline u organizmu utječe na stvaranje bubrežnih kamenaca te na razvoj gihta.
