Pritisci s kojima se djeca i mladi danas suočavaju mogu imati ozbiljan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Sve više djece u Hrvatskoj suočava se s poteškoćama poput anksioznosti, depresije, problema sa snom i poremećaja hranjenja, dok je posebno alarmantan porast samoozljeđivanja, koje stručnjaci nazivaju tihom pandemijom.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se svaki sedmi tinejdžer u svijetu, u dobi od 10 do 19 godina, suočava s mentalnim poteškoćama, koje čine 15 posto svih bolesti u toj dobnoj skupini. Ako se mentalni problemi u adolescenciji ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme, posljedice mogu trajati i u odrasloj dobi, negativno utječući na fizičko i mentalno zdravlje te smanjujući mogućnosti za ispunjen i kvalitetan život.

Valerija Posavec, mag. psych. iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ "Dr. Andrija Štampar" ispričala je za Net.hr koje je trenutačno stanje mentalnog zdravlja djece i mladih u Hrvatskoj, koji faktori utječu na ovaj trend te kako roditelji mogu prepoznati znakove da njihovo dijete možda nije u najboljoj situaciji.

Stanje mentalnog zdravlja djece i mladih u Hrvatskoj

"Nakon pojave pandemije koronavirusa, potresa, izbijanja ratova u svijetu uz velike ekonomske i političke promjene, dolazi do pojačavanja problema s mentalnim zdravljem, kako kod odraslih, tako i kod djece i mladih. Samo nakon pandemije porast simptoma depresivnost i anksioznosti bio je 30 posto. Hrvatska je nažalost pratila ovaj trend s ostalim državama diljem svijeta. Trenutačno se procjenjuje da čak 20 posto djece pati od psihičkih teškoća. Najviše dominiraju teškoće vezane uz depresivnost i anksioznost", kaže Posavec.

Posavec je istaknula kako pritisak na djecu i mlade neprestano raste, što ostavlja značajne posljedice na njihovu svakodnevicu.

"Iako su te teškoće bile i prije prisutne, s obzirom na povećan stres, teške događaje i kumulativni efekt stresa, došlo je do povećanja tih simptoma kod djece i mladih. Osim toga, od djece se sve više zahtjeva da budu savršeni, da što bolje prolaze u školi i u izvannastavnim aktivnostima. Taj pojačan fokus na savršenstvo još više negativno doprinosu mentalnom zdravlju mladih", napomenula je.

ZA NET.HR /

Psihologinja o prvom koraku za bolje mentalno zdravlje: 'Poslušajte glasić u glavi'

Psihologinja je komentirala je li danas stanje mentalnog zdravlja djece i mladih ugroženije nego prije te što sve utječe na takve promjene.

"Mentalno zdravlje djece, mladih i odraslih je pod utjecajem dnevnih stresora koji imaju kumulativni efekt na mentalno zdravlje, uz traumatske događaje koji su nažalost u posljednjih nekoliko godina obilježili cijeli svijet ili pojedine dijelove svijeta. Kada obratimo pažnju na taj kumulativni efekt stresa, straha i iščekivanja budućnosti s povećanom dozom opreza, očekivano je da će mentalno zdravlje svih nas, a tako i djece i mladih biti ugroženo", rekla je psihologinja.

Faktori koji utječu na mentalno zdravlje kod mladih

"Prošlo je više od pet godina od pojave pandemije koronavirusa. Tada se cijeli svijet nosio s osjećajem straha od gubitka voljenih, straha od smrti i sigurnosti uz druge faktore. Nakon toga, dočekali su nas ratovi, nove ekonomske krize i velika politička previranja. U Hrvatskoj smo dodatno svjedočili potresima. Kao odraslima nam se teško nositi s ovakvim izazovima koji su se događali jedan za drugim. Trenutačno se dobar dio svijeta bori s ekonomskom krizom uz politička previranja koja ne bude nadu u bolje sutra. S takvim teretom na leđima, djeca i mladi su oprezniji, boje se za sebe i što ih čeka u budućnosti", navodi Posavec objašnjavajuči ključne faktore koji oblikuju mentalno zdravlje.

Najčešće mentalne teškoće s kojima se djeca i mladi danas suočavaju, prije nisu bile toliko prisutne.

"Djeca i mladi pate od različitih psihičkih teškoća, uključujući anksioznost, depresiju, poremećaje ponašanja, smetnje učenja te sve češće imaju probleme poput samoozljeđivanja, poteškoća s raznolikim identitetima i ovisnosti o digitalnim tehnologijama. Kao što je prije spomenuto, bilježi se porast u prevalenciji simptoma anksioznih i depresivnih poremećaja. No značajan je porast ovisnosti o digitalnim sadržajima. U odnosu na Europu, mladi kod nas više konzumiraju kanabis, a bilježi se također porast konzumacije kokaina i speeda, takozvanih droga 'podizalica", dodala je psihologinja.

SAVJETI STRUČNJAKINJE /

Djeca sve češće žrtve nasilja na internetu: 'Opasnosti su brojne, roditelji mogu pomoći'

Prepoznavanje znakova mentalnih poteškoća kod djece

Posavec je pojasnila kako roditelji mogu prepoznati znakove da njihovo dijete možda nije u najboljoj mentalnoj snazi te je naglasila da znakovi ovise i razlikuju se, ovisno o tome o kojoj je mentalnoj poteškoći riječ.

"Roditelji mogu opažati ponašanje djeteta i kroz razgovor s djetetom o njihovim problemima donijeti zaključak pokazuje li dijete neke od sljedećih znakova: strah i pretjerana briga oko škole i procjene okoline, do te mjere da postaju psihosomatski problemi (bolovi u trbuhu, mučnina, bol u prsnom košu bez poznatog medicinskog uzroka), strah od zaraza i strah za zdravlje koji je često popraćen uz ponavljajuća ponašanja koja služe svrsi umirenja i prevenciji zaraze (npr. pretjerano pranje ruku, tuširanje, odbijanje diranja stvari koje dijete vidi kao izuzetno nečiste). Također i izoliranje od vršnjaka, manjak volje za obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, kroničan osjećaj tuge, umora i nesreće, kao i narušena higijena sna, česte noćne more, manjak energije i pospanost tijekom dana, problemi s pažnjom i koncentracijom, razdražljivost, iritabilnost i agresivna ponašanja. Pridržavanje strogih dijeta, nezadovoljstvom vlastitim izgledom, pretjerana tjelovježba, 'mjerenje' kalorija, samoozljeđivanje (grebanje, lupanje, rezanje, paljenje cigareta na koži) – obratite pažnju na to ako dijete stalno nosi duge rukave (npr. čak i u ljetnim danima) ili ako odbija kupanje u bazenu/na moru s vama ili društvom", poručila je.

DOBRO SKRIVANA TAJNA /

Poremećaji hranjenja nisu nimalo bezazleni: 'Mogu dovesti i do smrti'

Psihologinja naglašava koliko je važna uloga roditelja u podršci djeci suočenoj sa stresom, anksioznošću i drugim mentalnim teškoćama, ističući da djeca kroz njih ne samo da uče kako se nositi s izazovima, već ih doživljavaju i kao siguran oslonac u teškim trenucima.

"Za početak je važno uspostaviti s djetetom otvorenu komunikaciju u kojoj će dijete moći slobodno izraziti svoje mišljenje i potrebe. Iako možda nećete pristati na sve zahtjeve djeteta, ova stavka je važna kako bi dijete znalo da ga se doživjelo i da vam se može obratiti kada ima potrebe. Dodatno, važno je informirati se o problemima mentalnog zdravlja kod odraslih kako biste mogli na vrijeme uočiti znakove da problem postoji i adekvatno reagirati. U takvim situacijama zatražite pomoć stručnjaka, informirajte se putem predavanja i edukacija o mentalnom zdravlju djece i naučite kako pomoći vašem djetetu", napominje Posavec.

Nakon čega ustvrđuje: "Ponekad će roditelji uvidjeti da je potrebna pomoć stručnjaka kako bi se pružila adekvatna pomoć djetetu. Nemojte se ustručavati javiti za pomoć. Iako mnogim roditeljima i djeci ovaj dio zna nositi određenu dozu stigme, uz adekvatnu pruženu pomoć dijete će vam kasnije biti zahvalno što ste poduzeli taj korak i uvidjeli da ga nešto jako muči. Još jedan način kako roditelji mogu pomoći svojoj djeci jest da sami pokažu kako se na zdrav način oni nose sa stresom i da zatim s djetetom osmisle moguća rješenja kako si pomoći u stresnim situacijama. Ako se roditelji bore s problemima mentalnog zdravlja, preporučuje se da oni sami zatraže pomoć stručnjaka i time isto posluže kao model djeci kako se adekvatnije nositi s vlastitim problemima."

Prevencija mentalnih poteškoća među djecom i mladima

Škola također ima važnu ulogu u prepoznavanju i podršci oko mentalnog zdravlja djece. Posavec otkriva što bi obrazovne ustanove mogle učiniti bolje po tom pitanju.

"Prema trenutačnim saznanjima, mnoge škole imaju mogućnost obavljanja trijažnih obrada ili čak cjelovitih psihodijagnostičkih obrada. Osim toga, s obzirom na to da škola čini važan dio djetetovog života, učitelji, pedagozi, psiholozi i logopedi mogu poslužiti kao važan izvor informacija za roditelje, stručne suradnike i zdravstvene suradnike izvan škole. Mnogi psiholozi unutar školskog sustava također pružaju savjetodavni tretman za djecu za koju se sumnja da se bore sa svojim mentalnim zdravljem. S druge strane, u mnogim školama i dalje generalno nedostaje stručnih suradnika, a time i psihologa. Potrebno je zalagati se da svaka škola ima educirane stručnjake s adekvatnim uvjetima za rad kako bi se mogli pobrinuti o djeci i mladima", dodaje.

Društvo i šira zajednica mogli bi doprinijeti boljoj prevenciji mentalnih poteškoća među djecom i mladima, a Posavec tvrdi da je za prvi korak potrebno pojačavanje opće informiranosti i edukacije o mentalnom zdravlju i mentalnim poteškoćama.

"S boljim poznavanjem mentalnih poteškoća i koncepta mentalnog zdravlja možemo ranije prepoznati znakove da netko među nama nije dobro i možemo ranije i adekvatnije reagirati. Osim toga, kontinuirana edukacija i informiranje javnosti o različitim problemima mentalnog zdravlja može nam pomoći u destigmatizaciji osoba s mentalnim poteškoćama. Nadalje, važno je informirati se o mogućnostima i dostupnosti besplatnih usluga unutar javnozdravstvenog sustava kao što su psihijatrijski pregledi, psihološka savjetovanja, psihoterapija i psihološka obrada. Druga stvar koja je važna ne samo za djecu, već i za odrasle jest apeliranje lokalnih, regionalnih i državnih vlasti za pojačavanjem dostupnosti besplatnih usluga psihološkog savjetovanja, psihoterapije, psihološke obrade i psihijatrijskih pregleda. Mnogi ljudi u našoj državi nažalost nemaju mogućnost plaćanja psihoterapije, psihijatrijskih pregleda i slično. S druge strane, problemi mentalnog zdravlja se ne smanjuju, oni su nažalost u porastu te je samim time potrebno pružiti adekvatan odgovor na prije spomenute probleme", naglašava psihologinja.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Psihologinja o situaciji nakon tragedije: 'Nema dovoljno psihologa, nitko ne želi raditi u školama'