Znanstvenici iz Centra za istraživanje javnog zdravlja u Glasgowu proveli su studiju u kojoj su uspoređivali relativni učinak različitih čimbenika rizika na bolesti srca i krvnih žila. Proučavali su podatke prikupljene na grupi od 1.145 ljudi, koji su u prosjeku imali 55 godina, a koje su pratili tijekom 20 godina.

U članku objavljenom u stručnom časopisu European Journal of Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, autori ovog istraživanja otkrili su da pušenje može biti najbolji pokazatelj toga hoće li će netko imati neku od bolesti srca i krvnih žila, a iznenađenje je bilo da i inteligencija može jako dobro poslužiti prilikom procjene rizika.

Autori ovog istraživanja otkrili su da pušenje može biti najbolji pokazatelj toga hoće li će netko imati neku od bolesti srca i krvnih žila. Iznenađenje je bilo da i inteligencija može jako dobro poslužiti prilikom procjene rizika.Jedan od mogućih razloga za ovu neobičnu vezu je da inteligentni ljudi češće prepoznaju koliko je važno voditi zdrav život i imati zdrave navike, poput vježbanja i održavanja normalne tjelesne težine.

Voditelj ovog istraživanja dr. David Batty opazio je da bi "moglo biti korisno da se prilikom planiranja kampanja koje promiču zdravlje uzmu u obzir i razine inteligencije".

Glasnogovornica Britanske zaklade za zaštitu zdravlja srca potvrdila je da bi kvocijent inteligencije "mogao biti jedan od čimbenika prilikom procjene vulnerabilnosti zbog bolesti srca i krvnih žila, pogotovo kod ljudi nižeg društvenog statusa". Za http://www.mojdoktor.hr/: Lovro Lamot, dr.med.