Zoe Harcombe, nutricionistkinjaDailyMaila, čvrsto vjeruje da svi trebamo jesti masnoće – uključujući i naveliko demonizirane zasićene masnoće, poput maslaca. Dakako, tu nije riječ o fast food hrani i transmasnoćama (margarin), nego samo o svježem mesu i mliječnim proizvodima. Maslaca se ne trebate bojati, zapravo je riječ o prehrambenom zlatnom rudniku. Što se tiče mesa, trebate se pridržavati samo dva pravila: da meso mora biti dobre kvalitete i da sva masnoća ostaje na njemu.
Suvremeno društvo trebalo bi se vratiti maslacu, punomasnom mlijeku i crvenom mesu. Zašto? Pogledajte glavne argumente:
Masnoće pomažu u apsorpciji vitamina
Sva hrana koja sadrži masnoće sadrži sve tri vrste masnoća: zasićene, mononezasićene i polinezasićene (izuzetak su samo transmasnoće jer su one rezultat industrijske obrade). Ne možete ih razdvojiti. Dakle, hrana bogata zasićenim masnoćama će sadržavati i druge dvije.
Kad pojedemo nešto masno, masnoća se probavlja i ulazi u krvotok, te prenosi vitamine topive u mastima A, D, E i K. To je jedan od razloga zašto je uklanjanje masnoća iz prirodne hrane štetno. Uzmimo primjerice punomasno mlijeko – sadrži sva četiri vitamina topiva u mastima. No, ako uklonite masnoću, uklonili ste sustav za isporuku.
Sir, jogurt i slični proizvodi s manjim udjelom masnoća jedan su od razloga niske razine vitamina A.
Britanska anketa iz 2010. pokazala je da je kod prosječne osobe dnevni unos jedne vrste vitamina A, retinola – neophodnog za zdravlje kože, kose, očiju i imunološkog sustava – tek nešto više od polovice preporučene doze. Isto istraživanje pokazuje da pokrivamo samo dvije trećine zahtjeva za vitaminom E, koji je bitan za imunološki sustav. Osim toga, mnoge od tih masnih namirnica sadrže kalcij, magnezij, cink i željezo.
Masnoće su važne i zbog isporuke energije i dužeg osjećaja sitosti, što sprečava prejedanje. A imaju i ključnu ulogu u stvaranju vanjskog sloja svih naših stanica. Stoga na povrće slobodno stavite maslac. Naime, špinat, mrkva i kelj mogu sadržavati i vitamin A u obliku betakarotena, ali bez masti se to ne mora dobro apsorbirati.
Zbunjujuća pravila
Dnevne prehrambene preporuke (iz 80-ih) po kojima unos zasićene masnoće za muškarce i žene ne smije biti viši od 30 g i 20 g, odnosno 95 g i 70 g ukupne masnoće, treba uzeti s rezervom. No, iako Francuzi, Austrijanci i Švicarci po ovim kriterijima unose previše masnoća, smrtnost zbog srčanih bolesti je među njima manja nego u SAD-u.
Kontrolirano kliničko ispitivanje utjecaja prehrane sa smanjenim unosom zasićenih masnih kiselina na koronarne bolesti srca zapravo nikad nije ni provedeno. Najvjerojatnije nikad neće ni biti provedeno jer je vrlo teško izmjeriti izolirani učinak masnoća na tijelo. Dakle, preporuka se temeljila na pretpostavkama.
Znanstvenici ipak upozoravaju da ne pretjerujete jer su krajnosti uvijek opasne.
Ne debljamo se zbog masnoća
Malo je dokaza da nas konzumacija masnoća čini debljima. Tijelo apsorbira masnoće koje su joj potrebne i višak izlučuje. U biti se debljamo uglavnom zbog previše ugljikohidrata. Primjerice u low-fat hranu proizvođači znaju ubaciti šokantne količine dodanih šećera. To opet ne znači da ugljikohidrate uopće ne treba jesti, imajte na umu da je glukoza potrebna za opskrbu mozga energijom.
Zanimljivo je da pad potrošnje masnoća u zapadnom svijetu nije pratio trend mršavljenja populacije, nego upravo suprotno – epidemija pretilosti. Do 1999. pretilost je porasla za 2,7 posto kod oba spola, na 22,6 posto u muškaraca i 25,8 posto kod žena. Deblji smo nego to ikad prije iako konzumiramo manje masnoća.
Odaberite prave namirnice – ne jedite industrijske masnoće
Stručnjacima za prehranu ljudi dolaze žaleći se na nadutost, probavne probleme, nedostatak energije i debljinu. 'Kažem im da prestanu jesti procesiranu hrana (uključujući i transmasnoće) i svoju prehranu ne temelje na škrobu. Kruh, krumpir i riža loš su izvori vitamina. Bolje da jedu samo ono što ja zovem prave namirnice: meso, ribe, mliječne proizvode i povrće', kaže nutricionistica.
'Nakon što uvedu ove promjene gube na težini i osjećaju se bolje. Moja poruka je jasna: vrijeme je za povratak na bakinu kuhinju. I prestanite gledati na masnoću kao da je ona naš najgori neprijatelj', zaključila je Zoe Harcombe.
