Ljudi koji su ovisni o hrani kažu da ne mogu kontrolirati svoju konzumaciju određene hrane. Međutim, ljudi jednostavno ne postaju ovisni o bilo kojoj hrani. Neke namirnice mnogo češće izazivaju simptome ovisnosti od drugih.

Hrana koja izaziva ovisnost

Istraživači sa Sveučilišta Michigen analizirali su navike ovisnosti kod 518 ispitanika. Za referentnu vrijednost koristili su Yale ljestvicu ovisnosti o hrani (YFAS). To je najčešće korištena vrijednost za procjenu ovisnosti o hrani. Ispitanici su dobili listu na kojoj je bilo 35 vrsta hrane, prerađene i neprerađene. Ocjenjivali su koliko će imati problema sa svakom od namirnica na skali od 1 do 7. (1 - nije ovisno do 7 - ekstremno ovisno). U ovom istraživanju sudjelovalo je 7 do 10 posto ispitanika kojima je dijagnosticirana ovisnost o hrani, 92 posto sudionika pokazalo je ovisnost prema nekim namirnicama. Htjeli su ih prestati jesti, ali nikako to nisu mogli učiniti, piše EcoWatch.

(Foto: Profimedia.hr)

Hrana koja izaziva najveću ovisnost

Nije iznenađenje da prerađena hrana izaziva najveću ovisnost. Pročitajte popis hrane koja izaziva najveću ovisnost na skali od 1 do 7. 

1. pizza (4.01) 2. čokolada (3,73) 3. čips (3,73) 4. kolačići (3,71) 5. sladoled (3,68) 6. pomfrit (3,60) 7. cheeseburgeri (3,51) 8. obična gazirana pića (3,29) 9. kolači (3,26) 10. sir (3,22) 11. slanina (3,03) 12. pržena piletina (2,97) 13. peciva (2,73) 14. kokice (2,64) 15. žitarice za doručak (2,59) 16. gumeni bomboni (2,57) 17. odrezak (2,54) 18. muffini (2,50)

(Foto: Shutterstock)

Hrana koja ne izaziva ovisnost

Najmanje ovisna hrana nije prerađena, što i nije veliko iznenađenje. 1. krastavci (1,53) 2. mrkva (1,60) 3. grah bez umaka (1,63) 4. jabuke (1,66) 5. smeđa riža (1,74) 6. brokula (1,74) 7. banane (1,77) 8. losos (1,84) 9. kukuruz bez maslaca i soli (1,87) 10. jagode (1,88) 11. granola (1,93) 12. voda (1,94) 13. krekeri obični (2.07) 14. pereci (2.13) 15. pileća prsa (2,16) 16. jaja (2,18) 17. orasi (2,47)

Zašto postajemo ovisni o određenoj hrani?

Ovisnost o hrani uključuje puno više od samog nedostatka volje, postoji i biokemijski razlozi zašto neki ljudi gube kontrolu nad količinom hrane koju unose. Ovo se posebno odnosi na hranu koja sadrži veliku količine masnoća i šećera. Prerađena hrana obično je jako ukusna, također sadrži i velike količine kalorija koji uzrokuju neravnotežu šećera u krvi. Svi ovi faktori mogu izazvati žudnju za hranom. 

Međutim, najveći razlog za ovakvo ponašanje je ljudski mozak. Mozak izlučuje dopamin i druge spojeve zbog kojih se osjećamo dobro kada jedemo. Konzumiranje brze hrane stvara veliku količinu spojeva zbog kojih se osjećamo dobro za razliku od hrane koja nije prerađena. Ovi procesi mogu izazvati ovisnost o hrani.