Broj kalorija koje je preporučljivo unositi u organizam mogao bi biti manji, ali i veći nego što mislite. Poznata svjetska nutricionistica Marion Nestle napisala je nedavno tekst o tom spornom broju, oko kojeg se već godinama sve vrti.
Kako se uopće došlo do dvije tisuće kalorija dnevno?
Marion navodi da je za sve 'kriva' Američka uprava za hranu i lijekove (FDA), koja svoje preporučene dnevne doze temelji na istraživanju iz 1941. godine, kad je kao prosjek za žene uzeta brojka od 1.600 do 2.200 kalorija dnevno, za muškarce 2.000 do 3.000, te za djecu 1.800 do 2.000 kalorija.
Zajednički prosjek je oko 2.350 kalorija po danu, no mnogi su se nutricionisti pobunili i rekli da je to ipak previše (gledajući prosjek za sve dobne skupine). Tako su se odlučili za 2.000 kalorija dnevno, te je navedena granica, za kojom se danas povode mnogi stručnjaci, više rezultat toga što je ta brojka dobro zvučala, nego što je stvaran pokazatelj istraživanja.
Koliko nam kalorija uistinu treba?
Cijela formula brojenja kalorija ipak je malo kompliciranija. Želite li zaista znati koliko vam je kalorija dnevno potrebno kako biste održali težinu ili smršavjeli, morate uzeti u obzir svoje godine, ali i tjelesnu aktivnost.
I još jedna bitna stvar, ne vrijede sve kalorije isto – činjenica je da možete pojesti veći broj kalorija iz povrća i dobrih masti, nego iz, recimo, junk fooda.
Britanski časopis The Lancet lansirao je alat pomoću kojeg možete izračunati koliko vam je kalorija potrebno. Ta metoda uzima u obzir nekoliko parametara – godine, težinu, visinu i stupanj tjelesne aktivnosti.
Prethodni članci:
arti-201109020126006 arti-201109010326006 arti-201108240399006
