Činjenica je da raste potrošnja legalnih i ilegalnih psihoaktivnih sredstava, a time raste i potražnja za njima, kako težnja za uživanjem, tako i nastojanje da se čovjek udalji od frustrirajuće stvarnosti.
"Ukupan kontekst kojem je posljednjih godina izložena ova civilizacija (covid-19 epidemija, ratovi, potresi, ekonomska kriza, narušen sistem vrijednosti…), negativno utječe na emocionalno stanje ljudi, koji su sve više zabrinuti, tjeskobni, depresivni i preplašeni u vezi s perspektivom", objasnio je neuropsihijatar i profesor dr. Slavko Sakoman za Ordinaciju.
Alkohol će najlakše prevariti ljude
Prof. Sakoman objasnio je koliko alkohola smijemo popiti u danu, a da nismo alkoholičari i da ne ugrožavamo naše zdravlje te zašto ustvari pijemo alkohol.
“U Hrvatskoj, u većoj mjeri no što je slučaj u većini EU država, narušena je kvaliteta života ljudi i povećan intenzitet frustracija zbog neispunjenih očekivanja i nepravde i s time u vezi, pogoršano je mentalno zdravlje ljudi. Najbrži, najjednostavniji i 'naoko' najefikasniji način da se promijeni 'nabolje' psihofiziološki status i doživljavanje realnosti, da „moram nešto uzeti“.
Izbor je velik, od sveprisutnog i najlakše dostupnog alkohola, do lijekova za smirenje, analgetika, trave, kokaina…”, objasnio je neuropsihijatar.
Kako kaže, alkohol će najlakše prevariti ljude, jer je stav prema pijenju pozitivan, a na „kulturu pijenja“ gleda se kao na društveno prihvatljivo ponašanje za popravljanje raspoloženja, a ona je ugrađena u gotovo sve pore života ljudi.
Kategorije potrošnje alkohola
Gledajući čovjeka i potrošnju alkohola, liječnik kaže da treba razlikovati nekoliko kategorija, a to su apstinenti (oduvijek), povremeni, umjereni, prigodni konzumenti, prekomjerni potrošači, od kojih jedan dio ima vidljive štetne posljedice, ali još uvijek nisu ovisnici te konačno alkoholičari, odnosno osobe koje boluju od te kronične, progresivne recidivirajuće bolesti zavisnosti mozga.
“Kada pak govorimo o količini i toleranciji na alkohol, tu treba biti vrlo oprezan. 'Početniku' zbog niske tolerancije i vrlo mala količina alkohola može jako udariti u glavu.
Ali i najtežim ovisnicima, ako su u onoj posljednjoj fazi, pada tolerancije i mala količina može prouzrokovati stanje teškog pijanstva, a da su u početku 'karijere' razvoja tog tipa zavisnosti te osobe mogle popiti i desetostruke količine, uspravno hodati i ne ispasti u očima drugih blesavo.
6. Problemi s vidom: Možda ste nekad popili previše i primijetili da vam je vid mutan jer alkohol utječe na vaš mozak i vid. U većini slučajeva, rekla je Hannah, to može nestati nakon kratkog vremena zajedno s mamurlukom i glavoboljom.
Alkohol je 'legalna droga' i osoba koja putuje prema najtežoj kliničkoj slici alkoholizma prolazi kroz tri faze (tzv. Jelinekova kriva); porast tolerancije, faza baždara, pad tolerancije”, objasnio je prof. Sakoman.
Neuropsihijatar je objasnio i kako maloljetne osobe tako uopće ne bi smjele piti, a njihova obitelj, škola i država bi trebali svojim mehanizmima zaštititi djecu i mlade od ugrožavanja zdravog odrastanja te svih rizika povezanih s poremećenom samokontrolom ponašanja pod utjecajem alkohola.
No, većina i vrlo mladih tinejdžera ima iskustvo s pijenjem, a mnogi i s opijanjem alkoholom.
Koliko alkohola smijemo popiti dnevno/tjedno- da nismo alkoholičari?
“Odrasle zdrave osobe (ako nema posebnih kontraindikacija) mogle bi dnevno bez štete popiti količinu alkohola koje sadrži, na primjer, dva dcl vina (muškarci) i jedan dcl vina žene i ako je tako, govorimo o društveno odgovornoj i kontroliranoj potrošnji.
Govoreći o razlici količine po spolu, nije riječ o diskriminaciji žena, već o činjenici da je organizam muškarca genetski otporniji na alkohol i 'treba' mu oko 10, a ženama pet godina kontinuiranog prekomjernog pijenja, da bi se razvio alkoholizam.
Osobe koje konzumiraju alkohol, da bi smanjile rizik za zdravlje, moraju voditi računa i o distribuciji potrošnje. Popiti tijekom tjedna bocu piva uz ručak ili u subotu navečer sedam boca, nije isto.
Nakon svakog teškog pijanstva, trovanja tijela (često praćenog alkoholnom amnezijom), čovjek jednostavno rečeno postaje gluplji, jer visoka koncentracija alkohola nepovratno ubije na milijune najpametnijih stanica mozga i uništi nebrojene međuneuronske konekcije.
'Glupost', doduše, ne boli, ali osjećaju se teškoće pamćenja, prisjećanja… U pijanstvu se unište i nebrojene stanice jetre, gušterače… koje se do neke granice mogu obnavljati, a kada to prestane, počinju se pokazivati simptomi ciroze jetre, pankreatitis, miokardiopatija, polineuropatija…”, rekao je profesor te zaključio s vrlo poznatim citatom "bolje je biti nego piti".
POGLEDAJTE VIDEO: Ples u fontani, uriniranje, alkohol i povraćanje na ulicama. Suludo ponašanje turista uskoro će se kažnjavati s 300 eura
