Profesor Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i predsjednica udruge Zemljane staze Natalija Svrtan u Studiju 4 govorili su o štetnosti i proturječnosti herbicida glifosata i zaslađivača aspartama, piše HRT.hr.
POGLEDAJTE VIDEO: Kriminalist Klarić o švercu kokaina: 'Na ovim područjima kriminalne organizacije djeluju kao paukova mreža'
Glifosat se najviše koriti u svijetu. Registrirala ga je 1974. godine američka tvrtka Monsanto. U Hrvatskoj je u upotrebi od 1978. godine, a proda ga se 310 tona godišnje. Taj herbicid blokira enzime ključne za rast korova. Osim osnovne djelatne tvari N-fosfometil glicina, postoje i druge kemikalije koje ga u različitim verzijama čine još otrovnijim.
"Iza svega se krije mantra o rješavanju gladi u svijetu, s glifosatom je malo drugačije jer je njegov tržišni 'boom' krenuo s pojavom genetski modificiranih organizama i usjeva, tako da je to zapravo jedna povezana priča. Danas vidimo da se ponovno plaća zdravstvena i okolišna cijena pretjerane upotrebe glifosata", kazao je prof. Valerije Vrček te je pojasnio njegovu štetnost.
"Glifosat je herbicid širokog spektra, neselektivan je, ubija svaku biljku koja raste. Naravno, vi ga želite primijeniti na korove i što ga češće koristite, više izazivate prirodu da vam uzvrati s pojavom super otpornih korova. Sličnu priču imamo u farmaceutskoj industriji i na području ljudskog zdravlja, jer kada pretjeramo s upotrebom antibiotika, pojavljuju se super bakterije. Super bakterije i super korovi su ista priroda odgovora pretjerane upotrebe kemikalija."
Natalija Svrtan je istaknula da još uvijek postoje nepoznanice o učinku glifosata na zdravlje ljudi i okoliš.
'U izvješću EFSE se nalazi mnogo dokaza koji pokazuju učinak glifosata koji su dovoljni da se ne odobri daljnje izdavanje dozvole za korištenje glifosata', rekla je Natalija Svrtan.
Koktel štetnih kemikalija
"Studije ukazuju na utjecaj glifosata na mikrobiom probavnog sustava, na oksidativni stres, genotoksičnost te neurotoksični učinak. Ipak, EFSA ističe da nisu dovršena sva pitanja koja uključuju procjene jedne od nečistoća u glifosatu, procjena rizika u prehrani i rizika za vode i biljke. To znači da još uvijek postoje nerazjašnjena pitanja koja se tiču učinka glifosata na životinje, biljke i zdravlje ljudi."
"U izvješću EFSE se nalazi mnogo dokaza koji pokazuju učinak glifosata koji su dovoljni da se ne odobri daljnje izdavanje dozvole za korištenje glifosata", kazala je Svrtan dodavši, između ostalog, da građani Hrvatske misle da je taj herbicid već zabranjen te kako postoje dokazi o namjernom sakrivanju podataka o štetnosti glifosata i blaćenja neovisnih znanstvenika koji su upozoravali na štetnost glifosata.
"Osim što je Međunarodna agencija za rak svrstala glifosat u skupinu vjerojatnih kancerogena i u skupinu endokrinih destruktora, što se može prevesti kao hormonski otrov. Kada je neka kemikalija hormonski otrov i kada se pomiješa s vašim organizmom, možete očekivati hormonski kaos. Tu spadaju neurološki, reproduktivni poremećaji, imunološki poremećaji, efekt Pandorine kutije gdje možete očekivati spektar zdravstvenih poremećaja samo zato što ste svakodnevno izloženi glifosatu", upozorio je prof. Vrček koji smatra da se "velik dio problema krije u činjenici što uvozimo hranu onečišćenu glifosatom".
"U jednoj europskoj studiji je dokazano kako je hrvatski poljoprivredni proizvod stvarno prilično čist u smislu kontaminacije glifosatom, ali je problem dublji, jer je problem što uvozimo hranu koja je onečišćena glifosatom. Što se tiče dozvoljenih koncentracija, komplicirano je što glifosat nije jedna kemikalija, nego formulacija, to je koktel kemikalija kojima ste izloženi", istaknuo je.
'Aspartam je otkriven kao nutritivno smeće. On je toksičan, posebno za ljude koji su se 'navukli' na njega, za one koji ga konzumiraju svakodnevno', istaknuo je prof. Valerije Vrček.
'Aspartam je otkriven kao nutritivno smeće'
Vrček smatra da se upravo u koktelu kemikalija krije problem današnje moderne toksikologije. "To je vrući kesten, to su dugotrajne, teške studije, pa se mi danas ograničavamo na jednu tvar i njegove kemijske efekte", dodao je.
Aspartam je umjetni zaslađivač koji se nalazi u 2500 prehrambenih proizvoda poput žvakaćih guma, dijetalnih pića, sladoleda, pasta za zube, mliječnih proizvoda, sirupa protiv kašlja itd. Međunarodna agencija za istraživanje raka 14. srpnja oklasificirala aspartam je kao potencijalno kancerogen.
No, Zajednički stručni odbor za prehrambene aditive Svjetske zdravstvene organizacije i Agencije za hranu UN-a preporučuje konzumaciju do 40 miligrama po kilogramu težine. Limenka dijetalnog bezalkoholnog pića sadržava 200 do 300 miligrama aspartama, što znači da bi odrasla osoba teška 70 kg trebala konzumirati od devet do 14 limenki dnevno kako bi premašila prihvatljive dnevne unose.
"Aspartam je otkriven kao nutritivno smeće. On je toksičan, posebno za ljude koji su se 'navukli' na njega, za one koji ga konzumiraju svakodnevno. To su 'light', 'no sugar' proizvodi, problem je što on ne izvršava svoju funkciju i izaziva posljedice koje su se trebale spriječiti njegovom upotrebom: pretilost i šećernu bolest", rekao je prof. Vrček.
"Radi se o klasičnoj toksikološkoj mantri. U pićima i prehrambenim proizvodima imamo cijeli koktel umjetnih sladila i umjetnih boja, niste izloženi samo aspartamu, nego cijelom koktelu kemikalija koji imaju svoju toksikologiju", istaknuo je.
