I u SAD-u, gdje mogućnost sudske odštete plaši liječnike, greške pri liječenju i dalje su prilično česte. Voditelj američkog istraživanja o učestalosti liječničkih pogrešaka dr. David C. Classen, sa Sveučilišta Utah, koji je otkrio da su greške pri liječenju prisutne kod jednog od tri pacijenta primljena u bolnicu, smatra da bi pomnije istraživanje ukazalo i na veći broj pogrešaka.

Razmišljamo li o tome kakve su nam šanse u Hrvatskoj, a imamo li na umu i nedavnu aferu s kupovanjem ispita na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, čovjek zaista može postati paranoičan. Kako izbjeći krajnosti i izvući najbolje iz svakog liječnika s kojim dođemo u kontakt?

Najčešće greške samih pacijenta

1. Izbor liječnika obiteljske medicine može biti ključan u prepoznavanju ranih znakova bolesti, no često više vremena utrošimo na izbor frizera nego na izbor liječnika.

2. Nakon razgovora sa specijalistom pacijenti ne traže drugo mišljenje. Mnogi se kasnije pokaju što su pristali na zahvat koji nije bio neophodan.

3. Ne razmišljaju o važnim odlukama, nego pasivno prihvaćaju sve što se nudi.

4. Pretpostavljaju da je njihov liječnik bio odlikaš na fakultetu.

5. Ne razmišljaju o prevenciji.

6. Odluka o izboru umirovljeničkog doma odgađa se do posljednjeg trenutka (ne dopustite da o tome odlučuju vaša djeca ili netko drugi jer će njih uglavnom zanimati financijski aspekt, a manje uvjeti života u ustanovi, što uključuje i medicinsku skrb).

Uključite se aktivno u vlastito liječenje

1. Prije svake veće odluke pacijent treba razgovarati s barem tri specijalista.

2. Informirajte se o svojoj bolesti iz stručne literature, no ostanite skromni. Naime, ništa ne može biti tako loše kao što je polovično znanje i samouvjerenost koja ga prati. Pa ipak, iako svatko može pogriješiti, uvijek slušajte svoje tijelo. Primjerice, ako je rutinski pregled vida bolan, odmah prekinite pregled. Nekima je neiskusan liječnik čak oštetio oko.

Svi želimo liječnika koji:

1. Poštuje ljude, bez obzira tko su.

2. Ima iskustva, znanje i vještinu za liječenje.

3. Priznaje svoja ograničenja i ako u nešto nije siguran, savjetuje da potražite drugo mišljenje.

4. Ima vremena za razgovor s pacijentom.

5. Osim što se bori protiv bolesti, promovira i očuvanje dobrog zdravlja.

6. Dopušta da pacijent informirano sudjeluje u svom liječenju i ne donosi teške odluke umjesto njega.

7. Ponizno priznaje da je smrt nekad neizbježna i ne podvrgava pacijenta bezrazložnim bolnim tretmanima.

8. Dobro surađuje s drugim liječnicima i medicinskim osobljem.

9. Spreman je učiti (prati nove spoznaje).

Ove hvalevrijedne karakteristike teško se pronalaze u jednoj osobi, zbog toga je još važnije uključiti više liječnika u svoj oporavak.